Je li glasoviti Giangirolamo Sanmicheli, graditelj tvrđave sv. Nikole, imao neku ulogu u jačanju obrambenih bedema Primoštena? - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 14.12.2019, 09:19h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Je li glasoviti Giangirolamo Sanmicheli, graditelj tvrđave sv. Nikole, imao neku ulogu u jačanju obrambenih bedema Primoštena?


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 14.12.2019, 09:19h

Iako je Primošten jedno od najvažnijih naselja povijesnog šibenskog teritorija, o njegovim obrambenim bedemima znamo zapravo vrlo malo. A još manje znamo je li i kakvu je ulogu u njihovoj gradnji imao glasoviti Giangirolamo Sanmicheli, graditelj šibenske tvrđave sv. Nikole.

 

 

Poznato nam je tek da je bedeme Primoštena u svom mandatu pokušao ojačati šibenski gradski knez i mletački plemić Jakovu Boldu, koji je o tome izvjestio mletački Senat, nakon povratka u Veneciju 1542. godine. Primošten je knezu Boldu bio toliko važan da ga, u svom izvještaju, spominje odmah iza Šibenika i gradnje tvrđave sv. Nikole. Knez kaže da su na bedemima Primoštena postojala gradska vrata, pokretni most i bastion kojeg naziva Ponton, što znači istaknuti obrambeni položaj. Ponton se uvijek gradio da štiti ulazna vrata. Knez Boldu piše kako bi radi potpune sigurnosti stanovnika Primoštena trebalo sagraditi još jedan okrugli bastion. U tom smislu spominje i glasovitog Giangirolama Sanmichelija, koji je takav bastion izgradio na tvrđavi sv. Nikole.

Pogled na bedem Primoštena

Međutim, prema najnovijim znanstvenim spoznajama, Primošten je utvrđen puno ranije. Bedemi Primoštena vide se na najstarijem do sada poznatom venecijanskom crtežu šibenskog teritorija sa samog početka 16. stoljeća. Crtež je nedavno pronađen u Državnom arhivu u Veneciji, a objavila ga je 2014. godine jedna američka znanstvenica. Na tom crtežu je Primošten, koji nosi povijesno ime Cavocesto ili Gola glava, pregrađen zidom od kopna točno na mjestu sadašnjeg, novosagrađenog bedema. Nažalost, veći dio stvarnog povijesnog primoštenskog bedema, zajedno s izvornim ulaznim vratima u naselje, srušen je krajem austro-ugarske vladavine i osim poneke stare fotografije, nemamo precizne dokumentacije kako je izgledao. Sadašnji bedem, sagrađen nakon Drugog svjetskog rata, loš je pokušaj kopije izvornog. Dio izvornog bedema još uvijek je sačuvan u kamenoj zgradi u produžetku novosagrađenog zida. Ni na prvoj austrijskoj katastarskoj karti Primoštena sačinjenoj 1825. godine, bedem se dobro ne vidi jer je vjerojatno započela njegova razgradnja, a na jednom njegovom dijelu već su sagrađene kuće. 

Novootkriveni crtež šibenskog teritorija s pogledom na Primoštem (Cavocesto)

Ono što se od primoštenskog bedema vidi na starim fotografijama, jasno pokazuje da se radi o bedemu sličnom onom u Mandalini i na Oštrici kod Grebaštice. To je posve logično jer je Primošten spadao u najvažnija naselja nekadašnjeg šibenskog teritorija, pa je među prvima zaštićen obrambenim bedemom krajem 15. ili početkom 16. stoljeća. Najvjerojatnije u vrijeme kad su sagrađeni obrambeni bedemi Rasline, Pirovca, Grebaštice i Mandaline. Zajednička karakteristika svih tih bedema je da su štitili samo od napada neprijatelja s kopna. Venecija je imala puno povjerenje u snagu mornarice na čemu je bazirala svoju moć na Mediteranu. Nije se očekivalo da njen teritorij s mora bilo tko ugrozi, pa čak niti Osmanlije.

Ali je li i koju je točno ulogu Giangirolamo Sanmicheli imao u utvrđivanju Primoštena, zasad će ostati nepoznato.

Barem dok netko ne ode u Veneciju i u njenim bogatim arhivima eventualno pronađe projekt i troškovnik za ojačavanje bedema Primoštena. U Državnom arhivu u Veneciji  tako je nedavno pronađen detaljni nacrt tvrđave Vrpolje. Nema razloga da se ne nađe nacrt i opis bedema Primoštena u arhivskom fondu koji se zove 'Provveditori da terra e mar' i počinje od 1477. godine pa sve do kraja Venecije kao države 1797. godine.

Samo netko iz Šibenika treba otići u Državni arhiv u Veneciju i kopirati dokumente, jer umjesto nas to neće učiniti nitko. 

Austrijska katastarska karta Primoštena iz 1825. godine


  KLJUČNE RIJEČI:   Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.