Glavaš do izbora neće pisati kolumnu jer je kandidat, prije pauze raspisao se o dvostrukim bedemimaŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 08.04.2017, 08:35h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Glavaš do izbora neće pisati kolumnu jer je kandidat, prije pauze raspisao se o dvostrukim bedemima


  ŠibenikIN Glavaš do izbora neće pisati kolumnu jer je kandidat, prije pauze raspisao se o dvostrukim bedemima
PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 08.04.2017, 08:35h

Ivo Glavaš do lokalnih izbora neće pisati svoju kolumnu za ŠibenikIN svake druge subote u mjesecu jer se kandidirao za gradonačelnika na listi Mosta. Prije predizborne pauze, pročitajte njegovu novu priču o šibenskim dvostrukim bedemima.

 

 

Znate li koji je najvažniji kriterij za upis na listu UNESCO-a? Kulturno dobro mora biti od izvanrednog sveopćeg značenja. Bez obzira što vam kazali ili pisali o upisu na UNESCO-vu listu, jedino taj kriterij je mjerilo upisa na popis svjetske baštine.

U tom pogledu Šibenik stoji izvrsno: katedrala je već na popisu, a tvrđava sv. Nikole ima velike šanse. Imamo li još skrivenih aduta?

Pred gotovo godinu i pol na stranicama ovog portala pisao sam kolumnu o šibenskim dvostrukim bedemima. Njihova jedina svrha bila je da osiguraju zaštićenu komunikaciju kojom bi s mora i prostora Doca stigla pomoć u ljudstvu i materijalu u kaštel sv. Mihovila s mletačkom posadom. Mlečani na početku svog vladanja Šibenikom početkom 15. stoljeća nisu imali povjerenja u Šibenčane i ta komunikacija morala je biti zaštićena od vanjskog neprijatelja, ali i od samih Šibenčana.

Dok sam pisao tu kolumnu nisam ni slutio koliko je naš dvostruki bedem jedinstvena pojava, ali znanstvena znatiželja me vodila daljnjem proučavanju. Jedini usporedivi primjer se nalazi u Italiji u gradu Bresciji, gdje postoji kaštel koji također ima prostor kojim se izvana kroz bedemima zaštićeni koridor dođe u kaštel. I danas se taj prolaz u kaštelu u Bresciji naziva cesta pomoći (na talijanskom: strada del soccorso). Na glasovitim Coronellijevim grafikama Šibenika iz druge polovine 17. stoljeća naš dvostruki bedemi također se naziva cesta pomoći (strada del soccorso).

E sad tu dolazimo do najvažnijeg pitanja: tko je raniji Brescia ili Šibenik? Venecija preuzima Bresciju prvi put 1426. godine, a Šibenik nešto ranije 1412. godine. U oba grada mletačka vlast relativno brzo kreće s izgradnjom ceste pomoći koja vodi u kaštel. Vodeći se tom kronologijom šibenska cesta pomoći tj. naš dvostruki bedem čini se neznatno starijim. Cesta pomoći u Bresciji nije bila dobro obrambeno organizirana pa su noću 17. veljače 1512. godine Francuzi tim putem provalili u kaštel.

Brescia, kaštel – cesta pomoći, pogled izvana

Nakon povratka pod mletačku vlast, u drugoj polovini 16. stoljeća, cesta pomoći u Bresciji je obnovljena i povećana. Imala je plitko stubište popločano finim oblucima, a pri vrhu se u kaštel ulazilo tunelom. Prostor šibenskog dvostrukog bedema ili ceste pomoći nije nikad popločan, a vrlo strma, stjenovita unutrašnjost bedema je teško savladiva. Tek u gornjem dijelu postoje uske stube uklesane u stijenu. Bez obzira što se podrazumijeva da su naš dvostruki bedem koristili isključivo vojnici, postavlja se pitanje kako je po toj strmini uopće funkcionirala dostava pomoći u kaštel sv. Mihovila.

Moguće objašnjenje je da komunikacija kroz dvostruki bedem nikad nije dovršena jer je Venecija ocijenila da su Šibenčani postali lojalni podanici. Da je dovršena možda bi izgledala upravo kao ona iz talijanske Brescije. Tu iznenada dolazimo do kriterija za upis na popis UNESCO-a: dvostruki bedem u Šibeniku gotovo sigurno je nešto stariji od onog u Bresciji, a talijanski primjer predstavlja možda njegovu dovršenu fazu. Po svoj prilici šibenski dvostruki bedem predstavlja prauzor za taj tip tzv. ceste pomoći kakvu dovršenu pronalazimo još jedino u talijanskoj Bresciji. I što je to onda nego još jedan dio starog Šibenika koji ima vrijednost jedinstvene svjetske kulturne baštine.

Sigurno se pitate kako to do sada nismo prepoznali? Odgovor je ponovno vrlo jednostavan: kulturne baštine u Hrvatskoj je previše, a nas koji se njome bavimo premalo. Ovo što pišem o našem dvostrukom bedemu plod je mojih nedavnih istraživanja stoga će fotografije iste situacije u kaštelu u talijanskoj Bresciji vrijediti više od riječi. Kolikogod sam se trudio, u literaturi nigdje (osim Šibenika i Brescije) nisam našao isti primjer. Ovo će biti jedina kolumna posvećena Šibeniku bez fotografija šibenske kulturne baštine, ali zato uživajte u činjenici da imamo nešto što je ranije od Italije, zemlje tako bogate spomenicima.

Brescia, kaštel – cesta pomoći, pogled iz unutrašnjosti kaštela

 


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.