Dok su Splićani mislili da su iskopali amfiteatar, u Šibeniku ga spominju - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 10.08.2019, 10:11h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Dok su Splićani mislili da su iskopali amfiteatar, u Šibeniku ga spominju


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 10.08.2019, 10:11h

Priča o amfiteatru za gladijatorske borbe, koji ustvari nije postojao, na neobičan način povezuje Šibenik i Split. 'Na arheološkom lokalitetu Ad basilicas pictas u Ulici Domovinskog rata u Splitu pronađeni su ostaci splitskog amfiteatra iz Dioklecijanovog doba', pisalo je tako o tom tobože senzacionalnom otkriću u Večernjem listu u studenome 2015. godine.

 

Nakon toga 'pronađeni' su ostaci splitskih bedema iz, pazite sad, grčkog razdoblja. Da ne govorimo o tome da se u posljednje vrijeme tvrdi da je palača cara Dioklecijana u Splitu izvorno bila, ni manje ni više, nego tvornica tkanine. Još samo da se uz direktan prijenos na televiziji 'pronađe' posmrtni sarkofag samog cara Dioklecijana i da zaključimo taj splitski serijal dostojan pera Miljenka Smoje.

A ustvari u Splitu, stotinjak metara ispod Pravnog fakulteta, pronađeni su vjerojatno ostaci carskog, Dioklecijanovog hipodroma. Hipodrom, tj. trkalište je sastavni dio carskih palača od Rima do Konstantinopola. Dioklecijanov direktni nasljednik Galerije uz svoju palaču, usred antičkog grada Soluna, također je imao hipodrom. Osim toga, da se uz Dioklecijanovu palaču nalazio hipodrom znamo i iz povijesnih izvora. Carski hipodrom uz palaču bio je vidljiv još u 10. stoljeću jer ga u glasovitom djelu 'O upravljanju carstvom' spominje bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet. Ostaci kružne građevine mogli bi biti upravo ostaci ruba carskog hipodroma, koji je bio izdužena pravokutna građevina zaobljenih krajeva. Krajevi su bili zaobljeni kako bi se kola s konjskom zapregom mogla okretati tijekom utrke. Onako kao u nezaboravnom filmu 'Ben Hur'.

Caru nije trebao amfiteatar jer je veliki, gradski amfiteatar postojao u obližnjoj Saloni. I sama Dioklecijanova palača sagraďena je na teritoriju Salone, koja je bila glavni grad rimske provincije Dalmacije i unutar njenih zidina bila je palača carskog namjesnika za Dalmaciju. Tako bi na udaljenosti od samo nekoliko kilometara postojala čak dva amfiteatra. Takve složene i skupe građevine po rimskim provincijama nisu se gradile baš tako često. Takav kompleks carske palače s amfiteatrom i hipodromom, ali znatno raniji od splitske palače, postojao je samo na jednom mjestu – u samom Rimu.

Dva velika zidana rimska amfiteatra u neposrednoj blizini, jedan vojni a drugi civilni, sagrađeni su primjerice u značajnom rimskom vojnom logoru i gradu Karnuntumu na rijeci Dunavu u današnjoj Austriji. To je najraniji rimski logor na dunavskoj vojnoj granici, koji je branio najkraći prolaz s Dunava prema sjevernoj Italiji i važni trgovački tzv. jantarni put prema Baltiku. Uz logor se, kako je to bilo uobičajeno, razvilo veliko civilno naselje koje je imalo svoj amfiteatar za zabavu građanima. Vojsci je car izgradio drugi. U Karnuntumu je postojao čak i treći, minijaturni drveni amfiteatar u sklopu gladijatorske škole koji je gladijatorima služio za vježbanje. To je jedini kompleks zgrada gladijatorske škole otkopan izvan Rima.

Pozicija natpisa o amfiteatru (crvena crta) na pročelju šibenske Velike lože

Šibenik nije bio rimski grad. Kakve onda on ima veze s amfiteatrima? Na jednom od devet natpisa koji su se nalazili na Velikoj gradskoj loži, koju netočno zovu Gradskom vijećnicom, spominje se amfiteatar. Radi se o najstarijem natpisu na Velikoj loži iz 1534. godine, koji je uklesan u pohvalu šibenskom gradskom knezu Zuan Alvize Venieru. On je započeo gradnju nove Velike gradske lože. Natpis je sročen u stihovima. Nova Velika loža naziva se kneževim mauzolejem, uspoređuje se s amfiteatrom, što ga ni Rimljani boljeg ne bi sagradili. Taj monumentalni natpis se nalazio odmah iznad prizemlja na glavnom pročelju Velike lože okrenutom katedrali. Velika loža je krajem Drugog svjetskog rata bombardirana, a nakon rata je obnovljena tek približno prema originalnom izgledu. Zbog nekog nepoznatog razloga, natpisi nisu ponovno uklesani na Velikoj loži, tako da je šibenska Velika loža više arhitektonska kreacija nego dosljedno obnovljeni spomenik kulture. Da ne kažem da se među ruševinama Velike lože, prilikom obnove, nije ni pokušalo identificirati elemente interijera.

U Šibeniku naravno nije postojao rimski amfiteatar. Kao što vjerojatno nije postojao ni u Splitu. Usporedba s Rimom i velikim događajima iz rimske povijesti, bila je normalna na mediteranu u doba renesanse. Plemići u Dalmaciji u 16. stoljeću bili su prvi arheolozi amateri i skupljači rimskih natpisa. Čak su ih i sami proizvodili. Kao Petar Hektorović koji je u svom dvorcu Tvrdalju u Starom Gradu na otoku Hvaru postavio niz takvih 'rimskih' natpisa. Nadalje, u Hrvatskoj, pa tako ni u Dalmaciji nije sačuvan niti jedan natpis iz antičkog doba koji spominje neki amfiteatar. Splićani su nedavno 'slavodobitno' iskopali jedan takav u Solinu, rimskoj Saloni. Samo nekoliko godina kasnije ispostavilo se da se ne radi antičkom, nego o potpuno novom natpisu s kraja 19. stoljeća kojim je istraživač Salone don Frane Bulić obilježio ostatke amfiteatra.

I tako, dok smo za amfiteatar u Šibeniku sigurni da je samo tipična renesansna pjesnička figura, za postojanje onog splitskog netko je već trebao pitati stručnjake za rimsku arheologiju.

 


  KLJUČNE RIJEČI:   Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.