Da je Faust Vrančić bio i vojni inženjer svijet odavno zna, a što je s nama? ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 12.09.2020, 10:30h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Da je Faust Vrančić bio i vojni inženjer svijet odavno zna, a što je s nama?


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 12.09.2020, 10:30h

Faust Vrančić bio je veliki humanist i izumitelj, koji se rodio u Šibeniku u poznatoj plemićkoj obitelji na samu Novu godinu 1551. godine. Izumom padobrana stekao je svjetsku slavu. Manje je poznato da je Faust Vrančić bio i vojni inženjer, mada dokazi o tome odavno postoje i poznati su izvan granica Hrvatske. A kod nas su ti znanstveni dokazi objavljeni tek nedavno. S gotovo pedeset godina zakašnjenja.

 

 

Faustovo glavno djelo (knjiga) na polju izuma zove se 'Novi strojevi'. Kako piše u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije ta Faustova knjiga 'sadrži 49 bakropisa velikoga formata na kojima je 56 različitih konstrukcija. Tehnička rješenja obuhvaćaju uređenje riječnih tokova, mostove, satove, mnogobrojne mlinove, preše, strojeve za mlaćenje i čišćenje žitarica, zaprežna kola, organizaciju posla i dr. (ne i ratne strojeve), te su uglavnom namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom rada teglećih životinja, te energije vodenih tokova ili vjetra.'

Dakle, sudeći prema podacima iz Hrvatske enciklopedije, Faust Vrančić nije se bavio ni ratom ni ratnim strojevima. Ali to uopće nije točno. Ne samo da se bavio ratom, nego je već i u spomenutoj glavnoj knjizi 'Novi strojevi' skicu jednog stroja nazvao 'Prijelaz topova'. Na tom crtežu, kojeg je latinski nazvao 'Traiectus bombardarum', prikazao je kako prebaciti topove i municiju preko nabujale rijeke. Potpuno je nejasno zašto je i kako nekome palo na pamet da se Faust Vrančić nikada nije bavio ratom, kad su se time bavili svi njegovi prethodnici i suvremenici, umjetnici i izumitelji. U to vrijeme 16. i početka 17. stoljeća to je bilo više-manje normalno i očekivano.

Kako je Faust Vrančić zamislio prebacivanje topova i municije preko rijeke

Pored tog manjeg izuma, Faust se tih godina puno ozbiljnije bavio ratom. Ono što o Faustu Vrančiću kao vojnom inženjeru nije bilo poznato u Hrvatskoj, odavno je poznato u Mađarskoj koja redovito svojata njegovo ime i djelo. Još 1973. godine mađarski znanstvenici su prvi put objavili postojanje jednog velikog Faustovo 'ratnog projekta'. Naime, u Državnom arhivu Belgije u Bruxellesu sačuvan je projekt Fausta Vrančića iz 1603. godine o načinu kako blokirati morski prilaz luci grada Ostendea. 

Opsada grada Ostendea na obali Sjevernog mora na tlu današnje Belgije centralna je epizoda tzv. Osamdesetogodišnjeg rata (1568. - 1648.), koji u svojoj suštini predstavlja borbu za samostalnost i odcjepljenje današnje Nizozemske, Belgije i Luksemburga od Kraljevine Španjolske. Međutim, taj rat imao je sve odlike vjerskog rata između katolika i protestanata, a tako su se svrstavale evropske države i njihovi vladari. Španjolska katolička vojska počinje opsadu Ostendea 5. srpnja 1601. godine, nekad nevažnog ribarskog gradića kojeg Nizozemci u kratko vrijeme pretvaraju u veliku tvrđavu. Poslije više od tri godine krvavih borbi i gotovo stotinu tisuća mrtvih na obje strane, grad se predao 20. rujna 1604. godine. Kako bi osigurali nesmetanu opskrbu i pomoć gradu u okruženju morskim putem, građani Ostendea prije opsade sagradili su novu luku i iskopali prilazni kanal. To je omogućilo da Ostende izdrži dugotrajnu opsadu španjolske vojske. 

Svjestan svega, Faust Vrančić nudi izravno zapovjedniku španjolske vojske nadvojvodi Albrechtu svoj izum, kojim bi se trajno blokirao kanal i prilaz luci Ostendea. Izumom je predložio blokiranje prilaznog kanala s dva reda drvenih kolaca, od kojih je jedan red bio zašiljen kako bi probio trup brodova koji bi dolazili u pomoć Ostendeu. Vidi se da je Faust projektu pristupio vrlo pažljivo jer je izgleda bio dobro upućen u velike oscilacije razine Sjevernog mora na tom dijelu obale pred Belgijom, uzrokovane prirodnom pojavom plime i oseke. Faust je bio jedan u nizu najboljih vojnih inženjera iz katoličkih zemalja koji su podnosili svoje prijedloge za osvajanje Ostendea. To je još jedan od dokaza da je Faust Vrančić u svoje vrijeme bio dio evropske intelektualne elite.

Sve ove, kod nas nepoznate, detalje iz bogate biografije Fausta Vrančića ne bismo znali da ih krajem prošle 2019. godine nije u našem jakom znanstvenom časopisu 'Radovi Instituta za povijest umjetnosti' objavio hrvatski znanstvenik Danko Zelić. Tada smo prvi put doznali da se veliki Faust Vrančić okušao i kao vojni inženjer. Mađari su to znali puno, puno ranije. I to iskoristili. Kad svojataju naše velikane, oni to rade daleko većim sredstvima i brojem iskusnih znanstvenika. Vrijedni radovi naših znanstvenika samo su kap u moru prema onome kako Mađari svijetu znanstveno prezentiraju velike hrvatske povijesne ličnosti. Prezentiraju ih kao svoje. Samo zato jer su u jednom dijelu života imali neke veze s Mađarskom, ili su na njenom tlu kratko živjeli.

Morat ćemo se puno više potruditi i uložiti da taj trend preokrenemo.


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.