Zoran Restović: 'Izgleda da nam je za budućnost države bitnije slaviti Tijelovo od Dana antifašističke borbe' - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 07.11.2019, 12:57h   •    

Predsjednik šibenskih antifašista

Zoran Restović: 'Izgleda da nam je za budućnost države bitnije slaviti Tijelovo od Dana antifašističke borbe'


  ŠibenikIN Zoran Restović: 'Izgleda da nam je za budućnost države bitnije slaviti Tijelovo od Dana antifašističke borbe'
PIŠE Marko Podrug
OBJAVA 07.11.2019, 12:57h

Razgovor s predsjednikom Udruge antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije.

 

 

Saborski Odbor za ratne veterane u srijedu je predložio amandman na Vladin prijedlog zakona o blagdanima, po kojemu bi se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja postao bi spomendan. Upravo nam je ovaj drugi dio jučerašnje inicijative bio povod da potražimo komentar od Zorana Restovića, predsjednika Udruge antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije.

- To ništa nije neočekivano, ovdje već godinama imamo pokušaje da se tekovine antifašizma izbrišu iz povijesti. Razloga za to ima puno, ali se to dosta često može povezati s obranama svega onog što je neoliberalni kapitalizam učinio našoj državi. Da bi se njegovi rezultati pravdali, treba ocrniti sve drugo što je postojalo. Ako ćete pravdati današnju zdravstvenu politiku, onda treba ocrniti onu koja je bila prije. Ta želja da se izbrišu rezultati antifašizma, imala je dakle svoj kontinuirani razvoj u Hrvatskoj.

Također, radi se i o dugogodišnjem pokušaju da se antifašizam izjednači s komunizmom, što je, tvrdi Restović, "jedna od osnovnih laži i floskula". 

- Danas se želi izjednačiti i socijalističko uređenje kakvo smo imali mi s onim kakav je postojao u Sovjetskom Savezu i u zemljama Istočnog bloka. Takvom identifikacijom se žele izbrisati rezultati socijalističke revolucije koje smo mi živjeli. Ti partizani, kao antifašisti pod vodstvom Komunističke partije, stvorili su državu, koju smo u Domovinskom ratu branili. Pa bi bilo barem korektno isticati tu činjenicu. No, ako je za budućnost ove države bitnije slaviti Tijelovo, za koje 90 posto ljudi u ovoj državi ne zna na što se odnosi, onda dobro. Sve više postajemo Brešanova 'Božja država' u kojoj sve postaje moguće. Ako je moguće da nam molitelji ispred bolnica prizivaju 14. ili 15. stoljeće, onda je moguće i da jedno saborsko tijelo predloži da se mijenja status Dana antifašističke borbe. Pitanje je što je njihovo obrazloženje...

U obranu inicijative da se Dan antifašističke borbe iz blagdana degradira u spomendan, jučer se po desno orijentiranim medijima izvlačila nedavna rezolucija EU parlamenta kojom su se izjednačili komunistički i nacistički zločini. 

- Komunistički režimi u Europi imali su svoje negativnosti i na temelju toga se pokušava izjednačiti komunizam s fašizmom i nacizmom. Nasuprot tome, imate zanemarenu činjenicu da polovica zapadnjačkih država i dalje dobro živi od nekadašnjih kolonijalnih poreza - nastavlja Restović. 

- Prema tome, to je jedan politički trenutak u Europi u kojem se moraju osuditi određene aktivnosti socijalizma u Sovjetskom Savezu, s kojim je 1948. Jugoslavija prekinula odnose. Danas pristati na to da se radi o istovjetnom socijalizmu, napad je na zdrav razum. Partizani su, da se vratim na njih, '44. oslobodili Dalmaciju, pripojili je hrvatskom teritoriju i sad se mi njih ne bismo trebali sjećati, nego bismo ih se valjda trebali sramiti? Oni su stvorili državu kakvu su htjeli, kao što smo mi nakon Domovinskog rata napravili državu kakvu smo htjeli. Jedni pobjednici su uveli socijalizam, a ovi drugi su htjeli neoliberalni kapitalizam. I što bi sad tu bilo loše? Osobno mislim da je neoliberalni kapitalizam veoma loš, ali to smo odabrali. Obrambeni rat, onaj partizanski, kao i Domovinski, bili su preduvjeti da se stvori nešto što se zove država.

Predsjednik šibensko-kninske UABA-e osvrnuo se i na činjenicu da je aktualnoj predsjednici u predizbornoj kampanji Jugoslavija omiljena tema. 

- Neka predsjednica tu svoju priču o zvijezdi kao simbolu zla sutra kaže američkim državnicima, koji imaju zvijezde na svim svojim simbolima. Međutim, jedna je priča ovdje, za domaće potrebe, a druga kad se izađe izvan naših granica - reći će. - Dvadeset i pet godina nakon najkrvavijeg rata u povijesti Europe, dakle sedamdesete godine, imamo ovdje ekspanziju turizma, fakultetskog obrazovanja, filozofskih rasprava, a na kraju krajeva, imali smo i Hrvatsko proljeće. A 25 godina nakon Domovinskog rata mi još uvijek pričamo o državi koja je nekad postojala. Da, postojala je željom ovog naroda i željom ovog naroda se i rastočila. Moj Brač i Šibenik su nekad bili u Jugoslaviji, a danas su u Hrvatskoj. Ja nemam dvije države, a oni koji danas govore o strahu od neke nove Jugoslavije su često vlasnici dvaju ili više državljanstava i htjeli bi biti puno veći Hrvati od mene. Taj je strah prisutan kod onih koji su, u ekonomskoj smislu, nezasluženo dobili sve nakon Domovinskog rata. A kad netko to dovede u pitanje, onda je jugonostalgičar ili jugozomboid.

Za kraj je s nama podijelio i novosti vezane uz obnovu i uređenje Spomen-parka Šubićevac.  

- Uspjeli smo napraviti nešto što nismo očekivali, a to je da smo kroz smjernice uređenja parka u projekt uspjeli uključiti Ministarstvo kulture i Grad Šibenik. Još uvijek mislimo da možemo ispoštivati sve rokove, iako nam se izrada dokumentacije malo odužila.

 


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.