'U Hrvatskoj se o antifašizmu govori s figom u džepu od vremena Tuđmana'ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 26.05.2017, 22:15h   •    

INTERVJU Zoran Restović

'U Hrvatskoj se o antifašizmu govori s figom u džepu od vremena Tuđmana'


  ŠibenikIN 'U Hrvatskoj se o antifašizmu govori s figom u džepu od vremena Tuđmana'
PIŠE Š.I.
OBJAVA 26.05.2017, 22:15h

Predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije Zoran Restović u intervjuu za portal Novosti je rekao da se u Hrvatskoj o antifašizmu govori s figom u džepu od vremena Tuđmana.

 

 

Obilježili ste 75. obljetnicu strijeljanja Rade Končara i njegovih drugova u Spomen-parku Šubićevac u Šibeniku?

Udruga Antifašističkih boraca i antifašista grada Šibenika svake godine odaje počast strijeljanima na Šubićevcu i to uvijek na sam dan strijeljanja, jer se to jednostavno ne smije prepustiti zaboravu. Pravo naroda na slobodu okupatori su ukidali strijeljanjem. Samo na šibenskom području strijeljano je 729 ljudi. Rade Končar i drugovi su simbol tog otpora i želje za slobodom. Održavati sjećanje na njih je zadatak naše udruge. Kao što sam rekao na komemoraciji, u Hrvatskoj se o antifašizmu govori s figom u džepu od vremena Tuđmana. I sada naše vlasti imaju jedan stav o antifašizmu kada se nalaze izvan Hrvatske, dok u Hrvatskoj još samo nedostaje da i ustaše proglase antifašistima.

Istovremeno, 22. svibnja bila je i 75. obljetnica pogibije partizana Stjepana Filipovića u Valjevu?

Fotografija nastala pred samo vješanje Stjepana Filipovića nalazi se u predvorju zgrade UN-a. U rodnom Opuzenu njegov spomenik je miniran. Mogu li službene vlasti općine i države to objasniti? Filipović bi trebao biti primjer i inspiracija mladim naraštajima, jer njegov svjetonazor doista treba biti putokaz životnim stremljenjima.

Najavili ste za kolovoz umjetničko osvjetljavanje Šubićevca kao početak rada na projektu uređenja tog Spomen-parka?

Nakon Muzeja pobjede, krenuli smo u naš drugi veliki projekt – uređenje Spomen-parka na Šubićevcu. Cilj nam je da čitav prostor uredimo kao spomen-područje u kojem će se nalaziti replike svih srušenih i devastiranih spomenika i spomen-ploča sa šireg područja Šibenika. Među eksponatima bit će staza kojom će se evocirati uspomene na koje se odnose eksponati, pa će tako sa svim popratnim sadržajima čitav prostor biti namijenjen namjernim i nenamjernim gostima. Trenutačno se završava dokumentacija, no u idućih nekoliko godina još ćemo raditi na tom projektu i nadopunjavati ga. Početak realizacije ove ideje otvorili bismo projektom osvjetljenja spomen-parka početkom kolovoza, čiji je radni naziv ‘Iluminacija sjećanja’. Autorica tog projekta osvjetljenja je antropologinja Sonja Leboš, a mi ćemo kao udruga pokušati da se on uspješno realizira.

Koliko će spomen ploče uspjeti održati sjećanje na žrtve fašizma?

Tijekom Drugog svjetskog rata je sa šibenskog područja u partizanima poginulo više od 3.500 ljudi, 729 ih je strijeljano, dok je 1.206 civila ubijeno od strane Talijana, Nijemaca, ustaša i četnika, a 406 njih u bombardiranju. Spomenici i ploče nastali su kao sjećanje na njih. Od 1990-ih je 30 posto svih obilježja srušeno, a 60 posto ih je potpuno zapušteno s jasnim ciljem da se o njima ne govori. No, učinit ćemo sve da ih skupimo na jednom mjestu kako bi bili vječna škola budućim generacijama. Vjerujemo da će takvo mjesto poticati mlađe generacije da se upitaju: Tko su i što su bili ti ljudi, za što su se borili, te kakav ih je to svjetonazor tjerao da daju svoj život za njega i za budućnost u koju su vjerovali.

Cijeli intervju pročitajte na portalu Novosti.


  KLJUČNE RIJEČI:  zoran restović / antifašizam /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.