Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 07.07.2019, 09:51h   •    

Pet najpoznatijih

Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu


  Ilustracija/ŠibenikIN Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu
PIŠE Nina Medić
OBJAVA 07.07.2019, 09:51h

Profesor povijesti i geografije Krešo Škugor, povjesničar Josip Pavić, arheolog Emil Podrug i konzervator Ivo Glavaš za ŠibenikIN su potvrdili ili demantirali pet poznatih mitova s kojima se Šibenčani vole pohvaliti.

 

Mit 1: Šibenik je prvi grad u svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju

Krešo Škugor: Oko Šibenika i električne energije često se stvaraju različiti mitovi, od mita da je Šibenik prvi grad u Europi sa električnom energijom, preko mita da je Šibenik imao prvi elektranu u Hrvatskoj ali i do činjenice da je imao prvi električnu rasvjetu na izmjeničnu struju. Šibenik je pionir u Europi i tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji po činjenici da je koristio izmjeničnu električnu energiju proizvedenu u HE Jaruga na rijeci Krki. Neki gradovi tadašnje Hrvatske i Dalmacije (Zagreb, Rijeka, Čakovec, Duga Resa, Zadar) imali su male termoelektrane prije hidroelektrane na rijeci Krki, koje su naselja snabdijevale istosmjernom strujom. Time su se i pojavile prve ulične električne rasvjete. Međutim takvo rješenje je bilo nepraktično jer su te termoelektrane morale biti postavljane blizu naselja upravo zbog prirode istosmjerne struje, a koristile su ugljen u proizvodnji električne energije što je zagađivalo naselja. Šibenska struja dostavljana je gradu s poveće udaljenosti, proizvedena je iz obnovljivog izvora (iako tada o tome nitko nije razmišljao na način na koji danas razmišljamo) i omogućila je Šibeniku da ima prvi uličnu rasvjetu na izmjeničnu struju što je početak elektrifikacije Hrvatske u suvremenom smislu.

Josip Pavić: Rasvjeta jednofaznom izmjeničnom strujom prisutna je u svjetskim gradovima od 1880-ih, a iz hidroelektrana su je dobivali London (1889), Portland (1890) i Rim (1892). No čak i kad se definicija onoga što je „prvo“ maksimalno suzi, ostaje još uvijek vrlo poznata Međunarodna elektrotehnička izložba održana 1891. godine u Frankfurtu. Tada je trofazna izmjenična struja iz hidroelektrane kod mjesta Lauffen na rijeci Neckar dopremljena do 175 kilometara udaljenog Frankfurta, a stalno je osvjetljivala 10-ak kilometara udaljeni Heilbronn, trostruko veći grad od Šibenika.

Kako je nastao mit? Poduzetni Amerikanci koji su financirali gradnju hidroelektrane na slapovima Niagare, otvorene par dana prije šibenske Jaruge, uložili su značajna sredstva u ono što bi danas nazvali PR, te tako „kupili“ ulazak u povijesne knjige kao prva velika hidroelektrana na izmjeničnu struju. Zbog toga se Jaruga i danas u priopćenjima često veže uz Niagaru. No, većina ozbiljnih radova ne forsira priču o prvom gradu na svijetu – među njima je Moserova knjiga Šibensko munjivo, zatim Jagoda Marković, Marko Delimar i drugi.

To dakako ne znači da gradonačelnik Šupuk i Vjekoslav Meichsner nisu bili vizionari. Uopće, činjenica da je mali Šibenik u drugoj najnerazvijenijoj austrijskoj pokrajini Dalmaciji imao suvremenu električnu energiju 1895. godine, desetljećima prije Splita ili Zadra, je potpuno senzacionalna i turistički vrlo iskoristiva. No, čini se da danas nije dovoljno biti među prvima na svijetu, nego eto baš prvi.

 

Ilustracija/ŠibenikIN

Mit 2: Šibenik je u top pet svjetskih gradova s dva UNESCO spomenika

Ivo Glavaš: Iako je Šibenik po UNESCO kriterijima među najvažnijim gradovima na svijetu, taj podatak nije točan. Ima više od onih pet gradova s dva UNESCO spomenika koji se spominju u medijima (Šibenik, Berlin, Peking, London, Delhi), a neki od njih kao Peking, Berlin i Delhi imaju čak po tri UNESCO spomenika. Svi su na primjer zaboravili da poznati povijesni talijanski grad Tivoli s preko 50.000 stanovnika, udaljen nekih 30 kilometara od Rima, također ima dva UNESCO spomenika. To su glasovita Hadrijanova vila iz rimskog vremena i prekrasna renesansna vila plemićke porodice d´Este, poznata po jedinstvenoj Neptunovoj fontani.

Josip Pavić: UNESCO spomenici variraju od pojedinačnih objekata do urbanih cjelina. Primjerice, Povijesna područja Istanbula uključuju desetke prepoznatljivih objekata poput palače Topkapi, Aje Sofije, džamije Suleymaniye i gradskih zidina, ali su upisani kao jedan spomenik. Djela Le Corbusiera čini 17 građevina u 7 država. No, kako god računamo, postoji nekoliko desetaka gradova s više pojedinačnih UNESCO spomenika – rekorder je Peking sa sedam spomenika, od velikih gradova tu su Moskva, London, Mexico City, Bruxelles, a od možda manje poznatih Agra, Antwerp ili Kotor.

Svejedno, kao i u vezi s pričom s javnom rasvjetom, sintagma jedan od rijetkih gradova na svijetu s dva UNESCO spomenika trebala bi biti rečenica s kojom ćemo svi biti jednako ponosni, kao i s „jedan od dva“, „jedan od pet“ ili „jedan od dvanaest“.

Ilustracija/JU Priroda Šibensko-kninske županije

Mit 3:Šibenik je prvi hrvatski samorodni grad

Ivo Glavaš: Šibenik nije prvi samorodni hrvatski grad. To je golema glupost koju plasiraju laici i različiti hobisti. Bilo bi to kao da u trenucima kad nas nešto zaboli, umjesto pregleda kod liječnika, potražimo savjet na wikipediji. Ako se o jednom gradu može govoriti kao prvom samorodnom hrvatskom gradu u Dalmaciji onda je to Biograd. Puno prije prvog spomena Šibenika, Biograd još sredinom 10. stoljeća spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u svom čuvenom djelu “O upravljanju carstvom”. Biograd je hrvatski kraljevski grad koji osobito prosperira za vrijeme vladavine kralja Petra Krešimira IV. kad je 1059. godine dobio svog prvog biskupa Teodozija. To nije jedina glupost o hrvatskom srednjovjekovlju koja se redovito provlači po medijima, daleko veća je su da su Hrvati ovdje od stoljeća sedmog i da je Marko Polo rodom iz Korčule. Proučavanje hrvatskog srednjovjekovlja dijelom je okrenuto mitomaniji, kao u nekih naših susjeda, a odatle i prostor za različite interpretacije osoba koji o metodologiji povijesne znanosti ne znaju ništa.

Josip Pavić: Samorodan, prema hrvatskom rječniku, znači „koji se nalazi u prirodi, kakvim ga je priroda stvorila; samonikao“ – što je metaforički i domoljuban, ali ponešto neprecizan izraz kojim se cilja na hrvatsko porijeklo grada, nasuprot antičkom. Gradovi naravno ne nastaju iz prirode već kroz stoljeća kontinuiranog korištenja prostora na određeni način. No, Šibenik je nesumnjivo najveće i najvažnije urbano središte bez antičkog nasljeđa na istočnoj obali Jadrana i ima izraženu hrvatsku povijesnu nit, te srednjovjekovnu urbanu morfologiju što ga razlikuje od njegovih susjeda.

Mit 4: U Šibeniku je nastao prvi snimak videokamerom u Hrvatskoj

Josip Pavić: Po onome što se do sada zna, čini se da su prvi filmovi snimljeni 1898. godine u Puli i Šibeniku (ne zna se gdje je snimano ranije, pa ćemo reći u Šibeniku), a i drugi film snimljen na hrvatskim područjima je Šibenska luka iz 1904. godine – o  tome je priču objavio jedan portal prije 6 godina.

Ilustracija/Pixabay

Mit 5: Najstariji sir na svijetu nastao je u Danilu i Pokrovniku

Emil Podrug: Analize keramičkih posuda zvanih ritoni koji se čuvaju u Muzeju grada Šibenika i Gradskom muzeju Drniš pokazale su da se u njima držao sir. Ritoni su otkriveni u arheološkim iskopavanjima neolitičkih sela na području današnjeg Danila i Pokrovnika čiji su stanovnici najkasnije oko 5200. godine prije Krista proizvodili sir. To su najstariji dosad zabilježeni tragovi sira na području Sredozemlja, ali ipak ne i najstariji u svijetu. Nekoliko stotina godina stariji tragovi sira otkriveni su na neolitičkim nalazištima u Poljskoj.

Ivo Glavaš: Vjerujem američkim znanstvenicima koji su o tome objavili rad u časopisu koji se bavi uglavnom medicinskim pitanjima.

Ilustracija/Pixabay


  KLJUČNE RIJEČI:  šibenik / mitovi /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.