Sasvim sigurno Šibenik nije prvi samorodni hrvatski grad, nego je prvi hrvatski grad s dva UNESCO spomenika - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 28.07.2019, 17:13h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Sasvim sigurno Šibenik nije prvi samorodni hrvatski grad, nego je prvi hrvatski grad s dva UNESCO spomenika


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 28.07.2019, 17:13h

I tu mu titulu, titulu prvog hrvatskog grada s dva UNESCO spomenika, nitko ne može osporiti.

 

 

Za razliku od toga, titula prvog samorodnog hrvatskog grada itekako je sporna. Prije svega, izraz ´samorodan´ nema nikakvo značenje, ni stvarno, ni znanstveno. Što bi uopće značilo samorodan? Značilo bi da su Šibenik osnovali Hrvati. Kao da na prostoru današnjeg Šibenika ili na prostoru između rijeka Zrmanje i Cetine, gdje su se početkom 9. stoljeća doselili Hrvati, prije njih uopće nije bilo stanovnika. Sve je to bio dio nekadašnjeg civiliziranog i gusto naseljenog priobalja rimske provincije Dalmacije. Osim toga za titulu samorodnog grada, Šibenik ima dva ozbiljna konkurenta – Knin i Biograd, koje kao hrvatske gradove još sredinom 10. stoljeća spominje bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svom čuvenom djelu ´O upravljanju carstvom´. Sve je to puno prije prvog spomena Šibenika 1066. godine. Za ranosrednjovjekovni Knin se manje-više opravdano može pretpostaviti da mu je prethodilo antičko naselje pod povijesnim nazivom Ninija. Stoga, najboljim kandidatom za znanstveno nepostojeću titulu prvog samorodnog hrvatskog grada ostaje Biograd.

Biograd je hrvatski kraljevski grad, koji osobito prosperira za vrijeme vladavine kralja Petra Krešimira IV. kad je 1059. godine dobio svog prvog biskupa Teodozija. Postoje znanstvene teze da je Biograd imao svoju biskupiju već 950. godine, ali tako nešto danas nije moguće dokazati. Biograd je za tadašnje hrvatsko kraljevstvo grad od najveće važnosti, stoga nije čudno da se u njemu 1102. godine kruni novi osvajač Hrvatske, ugarski kralj Koloman. Novo hrvatsko-ugarsko kraljevstvo začeto je upravo u Biogradu.

Na mjestima Šibenika i Biograda u antičko doba ne spominje se niti jedno naselje. Ali za razliku od Biograda, u Šibeniku zasad nije moguće potvrditi postojanje materijalnih ostataka koji se vežu uz rani srednji vijek. To su kameni komadi koje obično netočno ´narodski´ nazivamo starohrvatskim pleterom. Ustvari se radi o elementima ranosrednjovjekovnog crkvenog namještaja koji pripadaju zapadnoeuropskom kulturnom krugu tog doba. U Zavičajnom muzeju u Biogradu nalazi se veliki broj tih kamenih fragmenata. Biograd 1125. godine razara mletačka flota na čelu s duždem Dominikom Michielom. Biograd je tada izgubio svoj status i biskupa te je podređen Zadru. Stanovništvo se iselilo u Skradin i Šibenik. Tako je Venecija eliminirala u to vrijeme najvažniji hrvatski kraljevski grad u Dalmaciji. Nesreća Biograda postala je sretni i ključni događaj za Šibenik, jer nakon uništenja Biograda Šibenik postaje najvažniji grad hrvatsko-ugarskog kralja u priobalju Dalmacije.

Kad danas promatramo položaj i povijesni razvitak Šibenika uglavnom mislimo na njegovu snagu i značenje u razvijenom srednjem vijeku, računajući od 12. stoljeća. U gradu na različitim mjestima ima mnogo nalaza kamenih elemenata koji se vežu za period od tog razdoblja, što ga u povijesti umjetnosti nazivamo romanikom. Pouzdano znamo da je na mjestu sadašnje katedrale sv. Jakova bila ranija romanička katedrala koja je bila stolna crkva prvog šibenskog biskupa 1298. godine. Treba imati na umu da svi ti podaci nisu stariji od trenutka mletačkog razaranja Biograda 1125. godine. Sve potvrđuje i istraživanje važnog šibenskog srednjovjekovnog groblja kod crkve Gospe van Grada. Nijedan nalaz pronađen u grobovima nije stariji od 12. stoljeća. To je jedino, premda djelomično, istraženo šibensko gradsko groblje koje je trajalo od srednjeg vijeka i kao druga srednjovjekovna gradska groblja, nalazilo se oko crkava i samostana.

Srećom, priča o tome da je Šibenik prvi samorodni hrvatski grad nije jedina glupost o hrvatskom srednjovjekovlju koja se redovito provlači po medijima. Daleko veće su da su Hrvati ovdje naseljeni od stoljeća sedmog i da je Marko Polo rodom iz Korčule. Nažalost, proučavanje hrvatskog ranog srednjeg vijeka opterećeno je dnevnom politikom. A onda umjesto arheologa i povjesničara na scenu stupaju osobe koje o metodologiji povijesnih znanosti ne znaju ništa.

Kako je došlo do toga da se priča kako je Šibenik prvi hrvatski samorodni grad? Postepeno, kako se i inače takve neutemeljene priče razvijaju. Najprije je barem desetak godina Šibenik bio samorodni hrvatski grad, a onda je posljednjih nekoliko godina proglašen i prvim hrvatskim samorodnim gradom. Bolje je da se umjesto nepostojećih titula dičimo onom stvarnom. Šibenik je prvi hrvatski grad s dva UNESCO spomenika. Šibenik je u toj kategoriji puno jači i od Splita, i od Zadra, i od Dubrovnika.

  

 


  KLJUČNE RIJEČI:   Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.