FOTO Nuklearni udar preživjelo ne bi niti 500 Šibenčana - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 01.03.2012, 12:35h   •    

Šibenska skloništa

FOTO Nuklearni udar preživjelo ne bi niti 500 Šibenčana


PIŠE Ante Pancirov
OBJAVA 01.03.2012, 12:35h

Šibenska skloništa u jako su lošem stanju, a tek njih nekoliko ukupnog kapaciteta za prihvat otprilike 500 ljudi mogu se uopće nazvati atomskim skloništem. U slučaju nuklearne katastrofe ili nekog sličnog incidenta, vjerojatno bi samo ta nekolicina (ne)sretnika uopće dobili priliku boriti se za goli život u neizvjesnosti nuklearne zime

 

 

U slučaju nuklearne opasnosti ili nekog drugog strašnog incidenta velikih razmjera zbog kojeg bi Šibenčani trebali ići u prava, atomska skloništa, teško da bi se više od nekoliko stotina naših građana moglo spasiti. Naime, osim nekolicine atomskih skloništa s nepropusnim vratima, internom ventilacijom zraka i vlastitom pitkom vodom, generatorima za proizvodnju električne energije, krevetima za prihvat stanovništva i onim osnovnim alatima potrebnim za preživljavanje, u Šibeniku skloništa za slučaj krize jednostavno nema.


 

Mračna skloništa od kojih čovjeka hvata jeza

Kako doznajemo od Ante Čipčića iz šibenskog odjela za gospodarenje gradskom imovinom, samo je pet atomskih skloništa osnovne namjene, a nalaze se na Vidicima u sklopu zgrada D-1,G-1 i K-1, te na Krvavicama i u sklopu robne kuće City Life.

– Ova tri skloništa na Vidicima kapaciteta su za 100 ljudi svaki, sklonište na Krvavicama namijenjeno prihvatu 200 ljudi problematično je oduvijek jer zbog problema s vodom svako malo poplavi, a u sklopu robne kuće mjesta ima za sklanjanje 125 ljudi u slučaju da se dogodi ono najgore – kaže Ante Čipčić koji nas je u društvu svoga kolege i imenjaka Glavurtića poveo na razgledavanje skloništa na Vidicima.

Ključeve svih gradskih skloništa zadužuju građani koji žive u blizini, a u podrumskim prostorima koje smo obišli na Vidicima nije bilo struje. Ulaz osiguravaju dva nepropusna para vrata, a prilično uski prostor pun je željeznih kreveta konstruiranih na tri kata, tako da je svaki metar skloništa maksimalno iskorišten. Unutra su vodovodne i elektro instalacije koje u slučaju katastrofe funkcioniraju neovisno o ostatku svijeta, a nelagodu u ionako mračnom skloništu osvijetljenom jedino nejakim snopom svjetla ručne baterije, izazivaju velike plastične kutije u kojima bi se u slučaju onoga najgorega odlagala radioaktivna odjeće, ali i fiziološki otpad, sve ono opasno po zdravlje to malo preživjelih koji su imali sreće nagurati se među stotinjak sklonjenih.

Osim tih nekoliko kakvih-takvih skloništa, Grad Šibenik upravlja i tunelskim prostorima koji bi barem donekle trebali privremeno spasiti Šibenčane. Koliki je njihov kapacitet, u Gradu ne znaju, a ti se prostori nalaze ispod sjemeništa i zgrade gdje je bila «Rječanka», u sklopu bazena u Crnici, kod fontane u Zvonimirovoj ulici, u sklopu gimnazije, ispod zgrade FINA-e, te u starome gradu u sklopu dviju obiteljskih kuća Beader i Glišo. To svakako nisu skloništa u kojima bi se netko mogao spasiti od nuklearne opasnosti ili nekog užasa te kategorije, ali bili su korisni za vrijeme Domovinskoga rata, otkad vjerojatno nitko u njih nije ni zalazio.
 

Bez prilike da dočekaju nuklearnu zimu

- Ti su prostori iskoristivi, naravno da je sve to daleko od idealnoga jer nisu opremljeni, nema kreveta, ali za prvu ruku sigurno bi poslužili svrsi – kaže Ante Čipčić i podsjeća kako osim skloništa kojima upravlja Grad, postoje opremljeni prostori poduzeća, vladinih institucija i druga skloništa poput onoga u Mandalini kojim je upravljala vojska. Njegov kolega iz šibenskog ureda za gospodarstvo Ante Glavurtić, kojeg je gradonačelnik Ante Županović zadužio za temu skloništa, kaže da bi za dovođenje jednog prosječnog skloništa u funkciju kako bi ispunilo svoju svrhu, trebalo potrošiti barem 150 000 kuna. Naravno, gradski proračun je mršaviji nego ikad i u Gradu mole boga da se ne dogodi katastrofa, čekajući bolje dane kad bi se koja kuna možda i mogla uložiti u prostore bez kojih Šibenčani ne bi dugo opstali u slučaju veće katastrofe.

Grad je obvezan uložiti novce u skloništa, ali iz godine u godinu zbog kronične besparice ignoriraju Državnu službu za zaštitu i spašavanje čiji inspektori obilaze skloništa jednom godišnje i stalno ukazuju na potrebu da se hitno šibenska skloništa dovedu u red, na što Grad obvezuje i zakon. Otkako je prije gotovo deset godina Grad preuzeo skloništa od policije, u njih nije uložena niti jedna kuna. U slučaju katastrofe, prema svemu sudeći Šibenčani ne bi imali previše izgleda za preživljavanje, za spas barem  dijela građana. U ovom trenutku, u slučaju da započne atomski rat, svega bi nekoliko stotina Šibenčana uopće dobili priliku da prežive prvi udar i dočekaju nuklearnu zimu, bez hrane, lijekova i onih osnovnih potrepština za goli život.            

Šibenska atomska skloništa ŠibenikIN

POGLEDAJ CIJELU FOTOGALERIJU 6 fotografija

  KLJUČNE RIJEČI:  skloništa / atomska skloništa / Šibenik / Ante Glavurtić / Ante Čipčić /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.