Neki gradovi još nisu povukli ni lipe, a evo koliko je para lani došlo u Šibenik iz EU blagajne - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 13.08.2018, 14:54h   •    

Na šestom mjestu

Neki gradovi još nisu povukli ni lipe, a evo koliko je para lani došlo u Šibenik iz EU blagajne


  Ilustracija/ŠibenikIN Neki gradovi još nisu povukli ni lipe, a evo koliko je para lani došlo u Šibenik iz EU blagajne
PIŠE N.M.
OBJAVA 13.08.2018, 14:54h

Grad Šibenik je s 3,99 milijuna kuna, koliko je lani isplaćeno iz europske blagajne za projekte sufinancirane iz EU fondova, na šestom mjestu među hrvatskim gradovima po ukupnoj svoti sredstava isplaćenih iz fondova EU. Najviše je prošle godine povukla Velika Gorica, 8,4 milijuna, a čak 32 grada od ukupno 129 nije povuklo ni lipe, objavio je portal Gradonačelnik.hr.

 

Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016. S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.

Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 posto svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini. 

Slijede Rijeka s 5,7 milijuna, Osijek s 5 milijuna, Bjelovar s 4,2 milijuna, Zadar s 4,08 milijuna, a Šibenik je na šestom mjestu s 3,99 milijuna. Iza Šibenika je Virovitica s 3,49 milijuna kuna, a slijede Split s 2,9 i Županja s 2,7 milijuna kuna povučenih sredstava. Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio – 9,72 posto svih sredstava koje su ostvarili gradovi, no gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.

Podsjetimo, Gradu Šibeniku lani je od većih projekata odobreno 20 milijuna kuna za Centar koraljarstva na Zlarinu te 20 milijuna kuna za Trokut u Mandalini, no ti novci još nisu isplaćeni iz europske blagajne. 

- U posljednjih nekoliko godina Grad Šibenik se prometnuo u lidera u području uspješnog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, u nizu područja. Uspješno smo povukli preko 200 milijuna kuna iz EU fondova, što se može usporediti s još jednim gradskim proračunom. Za sve projekte koji se događaju u Šibeniku volim kazati da su poput mozaika u kojem ako samo jedan komadić bude nedostajao, slika neće biti potpuna. Ono što je važno naglasiti je kako projekte nikada nismo gledali politički, već isključivo kroz njihov krajnji rezultat i utjecaj na bolji život građana i bolju sliku grada, stoga sve što je na dobrobit grada, dobit će našu pozornost i podršku u realizaciji - kazao je gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Iz objavljenih podataka nameće se zaključak da gradovi i dalje dovoljno ne koriste prilike koje pruža članstvo u EU. Štoviše, u 2017. godini zabilježen je značajan pad u povlačenju sredstava EU od strane gradova. 

Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna. Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine, zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima, piše Gradonačelnik.hr.

U svakom slučaju, u prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova. U 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova. Ipak zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno

Inače, gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su gradovi su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše - 10,26 posto tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu. 
Drugi je Zadar, s 9,84 posto tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84 posto, Vinkovci s 5,43 posto, Osijek s 5,35 posto, Ludbreg s 5,28 posto, Rijeka s 3,07 posto, Senj s 2,67 posto i već spomenuta Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 posto od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017.


  KLJUČNE RIJEČI:   EU fondovi / grad šibenik /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.