'Mlade jako zanima zašto je njihov otac mogao kupiti stan, školovati se i slično, a oni danas to ne mogu'ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 03.01.2017, 09:38h   •    

Prvi šibenski antifašist Zoran Restović

'Mlade jako zanima zašto je njihov otac mogao kupiti stan, školovati se i slično, a oni danas to ne mogu'


  Tris/ŠibenikIN 'Mlade jako zanima zašto je njihov otac mogao kupiti stan, školovati se i slično, a oni danas to ne mogu'
PIŠE A.Pa.
OBJAVA 03.01.2017, 09:38h

Predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije:Zoran Restović, dao je intervju tjedniku Novosti. Prenosimo nekoliko zanimljivih odgovora.

 

 

Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugome svjetskom ratu do veljače će biti obogaćen dijelom artefakata i dokumentacijskog materijala koji nije bio pripremljen do otvorenja, a kako bi imali stalni postav muzeja,  zaposlit će i kustosicu koja će posjetiteljima prezentirati izloženi sadržaj. Pripremaju se i za turističku sezonu jer, kao i drugdje u Europi, cilj im je turistima predstaviti ideju antifašizma i antifašizam podneblja koje posjećuju ljeti. 'Partizanskim se pokretom apsolutno možemo pohvaliti; oslobođenje Dalmacije bila je prva velika partizanska pobjeda', kazao je u uvodu razgovora za Novosti Restović.

O stranačkom antifašizmu u Hrvatskoj:

Danas je gotovo nemoguće objasniti kako to da je radnik u poduzeću imao sve a potom ništa, da je sve prepustio kapitalu bez ikakve borbe. Tadašnji Savez komunista, potom Stranka demokratskih promjena, pa Socijaldemokratska partija praktički je napustila klasni interes obrane nečega što se možda i moglo braniti. Ako se nije moglo braniti samoupravljanjem, moglo se obraniti doprinosima za kulturu; ako se nije moglo braniti sve što čini obrazovanje, moglo se braniti pristupom obrazovanju. Prirodna platforma ljevice mogla se i morala braniti. Premda je socijaldemokracija čitavo vrijeme preuzimala poziciju i prostor antifašističkog svjetonazora, ona je istodobno bježala od njega kao vrag od tamjana, jer je jako željela biti partija novoga, modernoga i razvijenoga, krupnoga kapitala. Time je oduzimala organizacijski i strukturni prostor nekoj drugoj, realno lijevoj opciji.

O refašizaciji i reustašizaciji:

Refašizacija i reustašizacija društva imaju jasne ciljeve: njihovi zločinci trebaju biti heroji, njihova aktivnost mora biti želja hrvatskoga naroda, njihovi ciljevi trebaju biti opravdani povijesnim trenutkom. Dakle sve je jasno: to će jačati onoliko koliko će krupnom kapitalu trebati i koliko će on biti dominantan. Povijest je oko toga svoje odavno rekla. Na političkoj sceni u ovom trenutku nemamo nijednu političku partiju koja je spremna razgovarati o antifašizmu kao svjetonazoru. Nemamo nijednu koja će jasno izreći svoje političke ciljeve: je li za participaciju radnika, ograničenje privatnoga kapitala ili pak za ograničenje raspodjele dobiti ili profita, je li za bilo kakvo definiranje iz proizvodnog procesa, odnosno iz dobiti i hoće li time financirati zdravstvo ili školstvo. Ozbiljna pozicija na ljevici ne može se artikulirati bez uključivanja klasnih interesa i pitanja koja vladaju u kapitalizmu.

O iskušenjima današnjeg antifašizma:

Tako je, antifašizam je kao svjetonazor čitavo vrijeme imao puno pravo i poziciju da bude kritiziran i da iz te kritike proizlaze nova rješenja koja će se potom pravdati ili neće, da se mijenja. Danas je ostavljen bez tih osnovnih mogućnosti: nitko ne pokušava realno razgovarati ni o njegovim rezultatima, takav se razgovor ostavlja ulici. Rijetko je kada u povijesti dolazilo do sukoba koji nisu imali klasni karakter. I sukob 1991. u pozadini je imao klasni karakter. Kod nas se tih godina događala privatizacija, najsramniji dio hrvatske povijesti. Danas imamo antifašističke udruge koje bi antifašistički svjetonazor trebale braniti s 300.000 saborskih sredstava godišnje, što uglavnom ide za posjete spomenicima. S druge strane Crkva kao braniteljica krupnoga kapitala godišnje dobiva 300 milijuna kuna.

Trećina šibenskih članova udruge antifašista su mladi u dobi do 35 godina:

Mislim da je to budućnost naših udruga, nešto što čini jasan cilj svakoga mladog čovjeka: obrazovati se, imati sigurnu budućnost, organizirati porodicu, osigurati društvo u kojem dijete može biti sigurno i zdravstveno osigurano. Kako ti problemi budu bivali ogoljeniji od naslijeđa, tako će ciljevi naše udruge biti interesantniji upravo mladima. Taj se dio populacije želi upoznati s rješenjima koje je nudilo društvo sigurnog zaposlenja i socijalne sigurnosti: antifašizam otvara prostor razgovoru o tim rješenjima. Prirodno će svaki mladić i svaka djevojka biti zainteresirani za odgovore na pitanja poput: zašto je moj djed bio partizan a ne ustaša ili partizan a ne talijanski kolaboracionist. Tim će slijedom nastojati odgovoriti zašto su im djedovi ili bake nakon toga željeli upravljati poduzećima, a ne raditi kod nekoga kapitalista. I dalje: zašto se njihov otac mogao oženiti ili kupiti stan, školovati se i slično, a oni danas to ne mogu. To su pitanja na koja svaki naš potomak mora dobiti odgovor.

Budućnost antifašizma u današnjem agresivno desnom društvu:

Svaka akcija ima i svoju reakciju. Prema tome, to je dio mog odgovora na represivni i agresivni desni korpus, koji će u skladu s količinom svoje agresivnosti dobiti jednako toliko odgovora s druge strane. Kako to apsolutno povezujem s klasom, smatram da je vrlo izgledno. A kako s iste pozicije antifašizam smatram svjetonazorom klase potlačenih, onda mislim i da on nikada neće nestati. Kada danas branimo antifašizam, radimo i posao političkih stranaka.

Šibenik kao  bastion obrane antifašizma u dalmatinskom pojasu:

Šibenik je grad specifične povijesti, koja ga je jednako opredijelila i 1941. i danas. Dakle kao što se tada opredijelio za narodnooslobodilački pokret, osjećajući na svojim leđima i okupaciju i ekstremnu eksploataciju krupnoga kapitala, i u toj borbi dao 30 posto stanovništva, tako ni danas ne poznaje ustaše. Grad koji je 1980-ih bio u vrhu jugoslavenske industrijske proizvodnje s time nikada nije imao problema, pa je i danas oslobođen ekstremnih desnih struja koje bi željele rehabilitirati nekoga svoga, ponajprije stoga što i nemaju koga rehabilitirati. Ipak, ima sporadičnih pokušaja i tendencija da se ospori šibenski antifašizam, kazao je za Novosti Zoran Restović, prvi šibenski antifašist.


  KLJUČNE RIJEČI:   antifašizam / zoran restović /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.