Kako je Zadar 'ukrao' sveučilište Šibeniku: Krležinu ideju šibenski komunisti nisu prepoznali - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 28.01.2014, 13:59h   •    

Industrija umjesto škole

Kako je Zadar 'ukrao' sveučilište Šibeniku: Krležinu ideju šibenski komunisti nisu prepoznali


PIŠE Goran Pauk
OBJAVA 28.01.2014, 13:41h

Šibenik je trebao imati svoj filozofski fakultet i sveučilište prije Zadra, u 50-im godinama prošlog stoljeća. Čak je i veliki Miroslav Krleža dolazio u Šibenik i u više navrata davao ideje da obnovljeni Šibenik zbog svojih jakih kadrova treba imati sveučilište, a ne Zadar koji je bio gospodarski iza Šibenika poslije 2. svjetskog rata, tvrdi poznati šibenski povjesničar i arhivar, magistar povijesti, Milivoj Blažević.

 

 

- Činjenica je da Krleža u Šibenik dolazi 1948. i 1949. godine s Grgom Novakom zbog povratka umjetnina i arhivske građe koje su Talijani uzeli. Ubrzo je shvatio da Šibenik za ono vrijeme ima jako puno visokoobrazovanih ljudi i dobrih studenata u Zagrebu. U to vrijeme bilo je preko 250 šibenskih doktora i akademika, i tako je počeo pričati o filozofskom fakultetu i sveučilištu koje bi upravo ti pametni mladi ljudi pokrenuli i vodili – priča Blažević poznat kao izvrsni poznavatelj šibenskih prilika.

No, što se onda dogodilo? Za Krležinu ideju, koju su podupirali vodeći šibenski intelektualci toga doba, jednostavno nije bilo sluha. Blažević kaže da je većina vladajućeg komunističkog kadra bila neškolovana, ili su bili obrtnici, ili borci iz rata, ili su završili partizansku školu na Hvaru pa stoga nisu ni shvaćali važnost te ideje. - Nevjerojatna činjenica je da je i veliki Miroslav Krleža doživio neugodnosti kad su ga dvojica bivših partizana, Šibenčana iz uglednih obitelji, legitimirali na terasi hotela Krka, ne znajući tko je on - spominje Blažević.

U Šibeniku jača industrija, visoko obrazovanje odmah u drugi plan

Krleža je u više navrata dosta boravio u Šibeniku i tada su ideje o filozofskom fakultetu i sveučilištu bile jako aktualne. Šibenik je 1951. dobio Tvornicu lakih metala, koja je zaposlila ogroman broj radnika. Počela su se potraživati i aktualna radnička zanimanja koja su pokretana u ondašnjim školama, što su danas Tehnička i Industrijsko-obrtnička škola. Iz Zagreba se vratilo i nekoliko tehničkih inženjera, koji su razmišljali o znanstvenoj ustanovi, a poslije i tehničkom fakultetu. Najbliže što je Šibenik došao svom sveučilištu je osnivanje Pedagoške akademije 1961. kao osnove za filozofski fakultet i kasnije za sveučilište, a 1967. godine Šibenik je svoju katedru, na kojoj su predavali poznati Šibenčani, Slavo Grubišić i Josip Bepo Zinotti, prepustio Zadru, priča Blažević.

'Fakultet energetike sada, kad u TLM-u proizvodimo polufabrikate'

- Mislim da tadašnji komunisti nisu imali ni znanja, ni volje, a i bojali su za svoje pozicije. Jer došli bi visokoobrazovani ljudi drugačijih mentalnih sklopova. Povijest se ponavlja, pa se tako ondašnja politička pozicija može preslikati na današnje političke tokove. Imali smo onda TEF, TLM, Izgradnju, Vinariju, Aluminij, visoku stopu industrijskog razvoja koju nismo pratili sa visokoškolskim razvojem i što danas imamo, pokušavamo napraviti fakultet energetike kad u TLM-u proizvodimo samo polufabrikate i nemamo proizvodnju aluminija – napominje Blažević.

Šibenik je dobio Narodno sveučilište i srednje škole. Naravno, to je trebalo imati. Ali, Zadar je već 1956. osnovao svoj Filozofski fakultet s prvim odsjecima germanistike, arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti, kaže Blažević te dodaje se ne smije zaboraviti da je tamo bilo puno šibenskih kadrova, kao što je profesor Čače.

'Mi primamo lude, izvozimo inteligenciju'

- Mislim da smo propustili izvrsnu priliku za sveučilište. Što će sada biti, vidjet ćemo. Ali, situacija je slična kao i danas. Političari samo obećaju, kažu javno, a od toga nema ništa. Ponavljaju se naši mentalni sklopovi. Stručnjaci moraju biti u svojim resorima. Najveća smrt za politiku ovog grada su liječnici. Što oni znaju o ekonomiji?! Sve dobro što smo mogli imati uništila je ljubomora i borba za stolice. Uništila cijelu industriju, propustila dovesti prave stvar u grad kad je trebalo jer nisu bili sposobni i čuvali svoje pozicije. Ma ima i ona priča, da je Šibenik imao ludnicu, među prvima u Dalmaciji i Hrvatskoj, pa su se i sami Šibenčani sprdali da 'mi primamo lude, a izvozimo inteligenciju', i tako u krug - zaključio je Blažević.

 


  KLJUČNE RIJEČI:  visoko školstvo / industrija / tlm / komunisti / zadar / sveučilište / filozofski fakultet /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.