Ivan Malenica najavio sustav vrednovanja javnih službenika i nastavak digitalizacije: ‘Razvoj Šibenika vidim u IT svijetu’ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 18.06.2020, 09:45h   •    

Intervju za ŠibenikIN

Ivan Malenica najavio sustav vrednovanja javnih službenika i nastavak digitalizacije: ‘Razvoj Šibenika vidim u IT svijetu’


  Valerio Baranović/ŠibenikIN Ivan Malenica najavio sustav vrednovanja javnih službenika i nastavak digitalizacije: ‘Razvoj Šibenika vidim u IT svijetu’
PIŠE Valerio Baranović
OBJAVA 18.06.2020, 09:45h

Šibenčanin Ivan Malenica nositelj je HDZ-ove liste na parlamentarnim izborima u IX. izbornoj jedinici, službeno je potvrđeno jučer pa smo s bivšim dekanom Veleučilišta u Šibeniku i političkom uzdanicom aktualne vlasti razgovarali o teritorijalnom preustroju, digitalizaciji javne uprave, smanjenju broja javnih službenika i aferama koje su obilježile početak i kraj njegovog mandata u Ministarstvu uprave.

 

 

Pandemija koronavirusa aktualizirala je temu teritorijalnog preustroja Hrvatske. Izgledno je da ćemo zadržati 20 županija. Je li priča o smanjenju županija ikad ozbiljno bila na stolu u Vladi i koji su argumenti protiv?

Stav Vlade, odnosno HDZ-a je da županije kao takve ostaju. One su dio tradicije i povijesti te držimo da su važne za ravnomjerni teritorijalni razvoj. U ovom mandatu smo dodatno ojačali njihovu ulogu, odnosno pripojili smo im urede Državne uprave, povjerili smo im preko 200 državnih poslova. Mini reforma koja je stupila na snagu 1. siječnja 2020. godine olakšala je građanima snalaženje u šumi raznih institucija. Nadalje, digitalizacijom smo omogućili županijama korištenje državnih registara pa više ne moraju tražiti od građana papire koje im je država već izdala. Postoje jedinice lokalne samouprave koje nemaju administrativnih ni fiskalnih kapaciteta da bi mogle pružati sve usluge koje su im date u nadležnost pa je ideja da se funkcionalno povežu jedinice koje bi zajednički obavljale poslove. Tako bi se uspostavili standardi kvalitete pružanja tih usluga.

To sve dobro zvuči u teoriji, ali u praksi često nije tako. Sigurno ne možete kontrolirati svakog javnog službenika. Na koji način možete kontrolirati da se ti ‘standardi kvalitete’ poštuju?

Jedno od temeljnih načela koje proizlazi iz Povelje o lokalnoj samoupravi je autonomija i samostalnost. Država ne može u toj mjeri zadirati u njihov rad i nadzirati ih, već stvoriti okvir koji omogućava obavljanje poslova iz njihove nadležnosti. Naš je cilj rangirati jedinice lokalne samouprave u kategorije i propisati aktivnosti koje mogu obavljati, uz definirani nadzor kroz zakonski okvir. Stvorili bismo i kompetitivni okvir da svojim radom mogu prelaziti iz niže kategorije u višu i tako će dobivati više financijskih sredstava, ali i više poslova koje mogu obavljati.

Dakle, to bi bio sustav vrednovanja jedinica lokalne samouprave?

Tako je, time bismo definirali okvir djelovanja. Ali da bismo to napravili moramo imati jasno propisane parametre i analizirati svaku jedinicu. Pripremili smo 15 parametara, a najvažniji su fiskalni i administrativni kapacitet, broj stanovnika i površina te drugi. 

Koronavirus je pokazao i da digitalizacija može zamijeniti veliki broj državnih službenika...

Istina je da je koronavirus ljudima pokazao što je sve digitalizirano ali je i ubrzao sam proces digitalizacije. Puno je napravljeno prije, a tek za vrijeme pandemije je izašlo na vidjelo što se godinama radilo. U dva tjedna smo izbacili kompleksni sustav ePropusnica koje smo uvezali u Centar dijeljenih usluga, državni oblak. Povezali smo HZMO, HZZO, HZ, HZJZ, Poreznu upravu i Ministarstvo unutarnjih poslova. Prvih nekoliko dana je izdano 700 tisuća propusnica, a toliko ih je prosječno bili važećih. Tvrtke su mogle unijeti skupne tablice sa zaposlenicima i ta bi tablica prošla kroz sustav te su automatski odbijeni zaposlenici pod mjerom samoizolacije. 

Kao i digitalni asistent Andrija kojeg smo razvili zajedno s Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju i IT tvrtkama. Cilj je bio rasteretiti epidemiologe koji su dnevno imali preko 50 tisuća poziva i mislim da smo uspjeli jer je preko 800 tisuća poruka i pitanja upućeno Andriji. 

Naš sustav e-Građani već sada koristi preko milijun građana, a trenutno su im na raspolaganju 73 e-usluge. Nedavno smo građanima Zagreba i okolice, čije su zgrade stradale u potresu, omogućili da digitalno predaju zahtjeve za novčanu pomoć osiguranu iz proračuna za hitne popravke. Nadogradili smo uslugu e-Novorođenče tako da mladi roditelji od sada mogu predati zahtjeve za novčanu potporu za opremu novorođenog djeteta prema općini, gradu ili županiji. Za sada to mogu napraviti u Šibeniku, Gospiću i Rijeci, a nedavno sam potpisao Sporazum s Obrovcem. Već je dvadesetak gradova izrazilo želju za pristupanjem usluzi. Vjerujem da će se uskoro i druge općine i gradovi uključiti. Ono što također pripremamo je i usluga e-Vjenčanje kojom ćemo omogućiti mladencima da od kuće odaberu mjesto i vrijeme sklapanja braka. U pripremi su i drugi projekti poput e/m Potpis i e/m Pečat, e-Upisa, e-Poslovanja, e-Pristojbi koji će olakšati svakodnevicu brojnim građanima. E-pristojbe uskoro kreću s produkcijom te će građanima biti dostupne kroz sustav e-Građani, a fizičko kupovanje taksenih marki će polako postajati iznimka, jer će se usluge moći platiti pos aparatima u Županiji i matičnim uredima. 

Percepcija javnosti je da se digitalizacija ne razvija dovoljno brzo jer pokazuje da se može bez brojnih službenika koji bi ostali bez posla, a to si ne možete dozvoliti. Postoje službenici koji ne znaju poslati mail. U privatnom sektoru bi, ako se ne žele prilagoditi, dobili otkaz. Osim prirodnog odljeva, kako planirate smanjiti birokraciju na koju se, između ostalih, najviše žale poduzetnici?

Digitalizacijom se mijenja čitava paradigma rada u javnoj upravi. Mi digitalizaciju provodimo u 2 smjera – jedan je digitalizacija internih procesa, a drugi digitalizacija komunikacije s građanima. Međutim, postoji jedan dio građana koji nemaju mogućnost korištenja tehnologija ili nisu informatički pismeni. Uvijek će postojati službenici koji će zaprimati stranke, ali jedan smjer digitalizacije usmjeren je i na interne procese. Zasigurno će se svi morati prilagoditi. Spomenuli ste poduzetnike, tu su već sada učinjeni pomaci u digitalizaciji procesa. Primjerice, država je već sada digitalizirala postupak javne nabave te smo uveli eRačun koji sada već koristi preko 46 tisuća gospodarstvenika. Digitalizacijom procesa sigurno će se ubrzati i birokracija. Ono što kao ministar uprave želim naglasiti da u državnoj upravi radi puno marljivih ljudi koji svoj posao rade odgovorno. I to se u vrijeme pandemije pokazalo. Brojni su službenici i u Poreznoj upravi i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kao i u ministarstvima aktivno radili na kreiranju i provedbi mjera. Nama je cilj imati efikasniju javnu upravu, stoga nam već sada ulažemo u obrazovanje naših službenika kroz projekt ‘Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi’. U budućnosti nam je plan dodatno razviti sustav obveznog cjeloživotnog obrazovanja za državne službenike. 

Dakle, printanje, pečati i potpisi ostaju ili ne?

Uvodimo digitalni pečat (e/m Pečat) i potpis (e/m Potpis) bez printanja više primjeraka, potpisa, skeniranja pa ponovnog slanja. Razvijamo i eUpise, ePristojbe, ePoslovanje....Prošlog tjedna nadograđena je usluga eNovorođenče. To je pravi primjer kako se može bez printanja, pečata i potpisa jer roditeljima omogućuje da u nekoliko klikova kroz sustav e-Građani unesu osnove podatke, a nakon toga sustav sam povlači što je potrebno za prijavu djeteta. Roditelji samo moraju imati elektroničku osobnu iskaznicu i čitač. Pripremamo i ‘One stop shopove’, projekt koji bi kroz dva mjeseca treba započeti. Riječ je o jedinstvenim upravnim mjestima na kojima građani mogu izvan središta grada dobiti preko 90 različitih usluga. Takav one stop shop može biti npr. na Zlarinu, da osoba ne mora putovati s otoka, ili u Dalmare centru, da ne mora ići u centar grada.

Sve to odlično zvuči, ali građani su skeptični. Mislite li da je povjerenje javnosti u vas i  ministarstvo poljuljano aferama vašeg prethodnika Kuščevića i aktualne afere s Josipom Rimac i vjetroelektranama, za koju ste izjavili da je korektno radila svoj posao?

Tu sam došao prije nešto manje od godinu dana zajedno s dijelom ministara mlađe generacije. HDZ se definitivno opredijelio za borbu protiv korupcije i promptno je reagirao. Ti ljudi su dobili povjerenje od predsjednika Vlade da obnašaju svoju dužnost,  koje nisu opravdali, ali jasno se pokazalo koji je naš stav. Svi se trebamo voditi time da je javni interes prije svakog drugog i to vrijedi za sve razine. Na posao Josipe Rimac u Ministarstvu nije bilo nikakvih primjedbi, a ostale aktivnosti, za njih nisam znao niti sam mogao znati.

Nositelj ste liste u IX. izbornoj jedinici. Dakle, sigurno ulazite u Sabor.

Smatram da je HDZ zajedno s premijerom Plenkovićem i Vladom pokazao način na koji upravljati državom i voditi je u kriznim trenucima. Dakle, uspješno rukovođenje zdravstvene krize, naglasio bih i gospodarske aktivnosti i mjere koje su pokrenute, radna mjesta su sačuvana. Zbog uspješnog vođenja krizom popustile su se restrikcije što je omogućilo pokretanje gospodarstva i turizma. Nadu nam daju sredstva koja je Europska komisija spremila, riječ je preko 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina, za stabilizaciju ekonomije. Imali smo proračunski suficit, kreditni rejting je porastao na investicijski sa stabilnim izgledima.  U nove izbore idemo s dobrim temeljima koje smo sagradili i ljudima koji imaju znanja i vještine da se uspješno nose s težim vremenima. Meni osobno je velika čast i odgovornost biti nositeljem liste, ali važan je tim – zajednički rad, tako da vjerujem da ćemo kao tim 9. izborne jedinice dobiti povjerenje i pokazati snagu i zajedništvo. Građanima RH ćemo, u sklopu svog programa, pružiti sigurnu Hrvatsku i njezin daljnji razvoj. 

Očekujete li ministarsku fotelju i je li bilo riječi o tome?

Rano je za to. Treba odraditi izbore, posložiti parlamentarnu većinu i, ako mi predsjednik Vlade ponovno ukaže povjerenje, svakako ću prihvatiti i nastaviti uspješno voditi projekte.

To je izgledno. U posljednje vrijeme na presicama stojite do premijera, a znamo da te ‘pozicije’ nikad nisu slučajne...

Stvarno je slučajno. Kako sam visok, uvijek idem otraga, ali vidim se svejedno. Ovi iz prvog reda, njih se posloži, to je istina. Ali bitno je naglasiti da smo svi mi jedan tim i na kraju dana se broje zajednički rezultati.

 Šibenik, da nije bilo pandemije, bio bi pun turista. Sviđa li vam se smjer u kojem se grad razvija? Imamo priliku stati i razmisli u kojem smjeru želimo ići. Što može bolje?

Svakako smo na dobrom putu da budemo uspješna turistička destinacija koja neće biti prilagođena masovnom turizmu. Vjerujem da će sezona biti uspješna, ne na razini prošlogodišnje, naravno, ali turista će biti, ponavljam, zbog povoljne epidemiološke situacije i otvaranja granica. Uloženo je preko milijardu kuna u Šibenik u protekle četiri godine.

Bez obzira na investicije, privatnici su ti koji nude krajnji turistički proizvod. Kako vam se čini to što rade? Ovo nije pitanje za ministra već Šibenčanina.

Mijenja se način razmišljanja i drago mi je. Šibenik se nameće kao gastronomska destinacija, sve je manje restorana s industrijskom hranom prilagođenom masovnosti. Šibenski ugostitelji drže do toga. Drago mi je, ali volio bih da se razvije i IT zajednica, da se više ulaže u tu industriju i da u tom dijelu postanemo prepoznatljivi što je cilj projekta ‘Trokut’. 

Fale li vam Veleučilište i studenti? Jeste se ikad upitali ‘što je meni ovo trebalo, mogao sam ostati na Veleučilištu’?

Fali mi rad s mladim ljudima, to me ispunjavalo. Ostao sam nekako u raskoraku između započetih projekata na Veleučilištu, izgradnje studentskog doma i pokretanja novih studijskih programa. Išao sam u smjeru da to završim u svom mandatu dekana, ali odlučio sam se za novi izazov u karijeri, a Veleučilište sam ostavio u dobrim rukama. 


  KLJUČNE RIJEČI:   Ivan Malenica / HDZ / ministarstvo uprave /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.