Gubi li turizam bitku s masovnošću? Šibenik na jednog stanovnika ima čak 22 turista, ali monetizacija turizma pridonosi očuvanju baštineŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 07.09.2018, 22:54h   •    

Predavanje Erike Harms na FALIŠ-u

Gubi li turizam bitku s masovnošću? Šibenik na jednog stanovnika ima čak 22 turista, ali monetizacija turizma pridonosi očuvanju baštine


  I.Buvinić/ŠibenikIN Gubi li turizam bitku s masovnošću? Šibenik na jednog stanovnika ima čak 22 turista, ali monetizacija turizma pridonosi očuvanju baštine
PIŠE V. Baranović
OBJAVA 07.09.2018, 22:54h

Održivost turizma je balans između lokalnog stanovništva, turista i njihovog doživljaja destinacije kako bi se osigurala usluga koja će zaštititi sve blagodati, ljepote i kulturno naslijeđe, ali i omogućiti nesmetan život domicilnog stanovništva. Urbana održiva destinacija kao što je Šibenik nešto je što se stalno mijenja, stoga turizam treba promatrati kao lokalnu pojavu kojoj su potrebne lokalne akcije imajući na umu globalne primjere, kazala je na trećoj večeri Festivala alternative i ljevice u Šibeniku Erika Harms, osnivačica i predsjednica organizacije Planet4People, koja je održala predavanje naziva 'Održivi turizam: ravnomjerna raspodjela zadovoljstva'.

 

 

Harms radi isključivo projekte koji smanjuju siromaštvo, osnažuju lokalnu zajednicu i štite okoliš.  Tema je blizu tome kako se turizam razvija u Hrvatskoj pa nam može pomoći u razvoju u budućnosti, iako ne treba previše računati na potporu vlasti već promjene počinju od najmanjih dionika u turizmu.

- Održivi turizam je ovdje razvijen, ali večeras ćemo pričati malo šire. Riječ je o nečemu što omogućuje ženama da rade bolje poslove u turizmu, ali masovnost ima loših strana s kojim se uništava okoliš, djeca prodaju kineske suvenire umjesto da prodaju autohtone proizvode. To se najbolje vidi u Dubrovniku i u Plitvicama i te destinacije su pod velikim pritiskom. Turizam je glavna gospodarska grana koja pridonosi razvitku prometa, donosi profit građanima i vlasti, a isto tako, razvijaju se različite vrste usluga. Infrastruktura se razvija pa i turizam postaje masovniji i jeftiniji - kazala je uvodno Harms dodavši da turisti danas žele doživjeti destinaciju u kulturološkom i gastronomskom smislu, ali žele vidjeti i lokalni način života. 

Danas razne agencije rade marketing destinacija i prate dolaske, ali ne evidentiraju koliko turisti troše na određenom području. Danas svi spominju broj dolazaka, ali on ništa ne znači. Nitko ne spominje zaradu i kako se ona redistribuira. Agencije kao što su Air b'n'b ili Uber posluju u cijelom svijetu, ali ne investiraju u tehnološko znanje stanovništva.

-Kad sam se preselila u SAD, dobila sam brojne brošure o New Yorku pa sam nagovorila prijatelje da odemo. Šest mjeseci sam planirala dolazak u grad koji nikad ne spava. Očekivali smo da će nas NY prihvatiti raširenih ruku. Razočarala sam se. Dočekao nas je reklamni pano na kojem je pisalo 'Turisti vratite se doma' i mnogo toga nije bilo kao u letcima ili reklamama. Ipak,  dok nisam doživjela prenapučenost Washington DC-a, nisam shvatila što to sve znači za lokalno stanovništvo. Nemoguće je pronaći mjestu u restoranu, a na Manhattanu je problem još gori. Na 8 milijuna stanovnika ima 59 milijuna turista i to sve na 90 kvadratnih kilometara prostora. Barcelona ima sličnu situaciju, na 1,6 milijuna stanovnika imaju 30 milijuna turista. Tako dolazimo do zanimljivih rješenja kao na primjer Firenca, koja je zabranila hranu na ulicama jer posjetitelji ostavljaju ogromnu količinu smeća - pojasnila je te je dodala da se broj turista u Šibeniku u posljednje četiri godine udvostručio.

Kazala je kako je Šibenik jedna od najatraktivnijih kulturnih destinacija u Hrvatskoj kojeg godišnje posjeti gotovo 1,8 milijuna turista od čega je skoro 800 tisuća u ljetna tri mjeseca, a ima samo oko 37 tisuća stanovnika. Na godišnjoj bazi dolazimo do podatka da na jednog lokalnog stanovnika imamo 22 turista, a ljeti je to i više. Usporedbe radi, New York ima jednog stanovnika na sedam turista, a Barcelona jednog na 19 turista. Projekcije su da je pitanje vremena kad će turizam početi negativno utjecati na život i na sam grad.

- To nas dovodi do pitanja kako upravljati turistima i kako zadovoljiti njihove potrebe. Turisti očekuju isto što imaju doma; struju, vodu, internet... ali sve te usluge treba i domicilno stanovništvo. Kako procijeniti potrošnju kad imate toliki utjecaj turizma. Kako skupiti resurse? U Granadi nekim danima u tjednu lokalci ne smiju koristiti vodu. U Africi lokalci ne smiju na plaže, a najveći izazov hrvatskog turizma je što turisti ne dolaze tijekom cijele godine već sezonski. Zbog toga privatni iznajmljivači, vlasnici hotela i ugostitelji zajedno raditi kako bi pronašli rješenje - nastavila je Harms. Pojasnila je da u svemu tome treba pronaći vrijednost za lokalnu zajednicu, inače turizam gubi bitku s masovnošću. 

U ruralnim i kulturnim destinacijama vidljivi su različiti utjecaji, a turizam nije uvijek 'value for money'. U Veneciji su turisti zamijenili domicilno stanovništvo koje ne može priuštiti skupi život. Posljedica kruzera je da narušavaju vizure, a sve je više kineskih suvenirnica. U tome je teško vidjeti vrijednost turizma. Plitvice su jedinstveno mjesto ali prijeti im masovni turizam koji je glavni financijski prihod parka. Čak i turistima nije ugodno zbog gužve. 

- Rješenje je održivi turizam, a taj koncept najpotrebniji je u mjestima gdje se turizam i život susreću. Treba minimalizirati uništenje prirode i okoliša, a povećati socijalne, ekonomske i kulturne benefite. To pokušavamo osmisliti i ostvariti. Turizam koji će zadovoljiti putnike, ai i ljude koji su uložili  sredstva i vrijeme. Turizam je globalna industrija, spaja ljude i vodi ih iz jedne zemlje u drugu, koristi međunarodne funkcije i uređen je na međunarodnom nivou od strane Svjetske turističke organizacije, jedine organizacije koju je osnovao UN - kazala je stručnjakinja koja posljednje četiri godine proučava procese hrvatskog turizma i njegov put ka održivosti.

Kako turizam učiniti balansiranim i održivim? Organizacija koju predstavljam, kazala je, ima međunarodne principe s kojima su se svi složili kako bi se razvio održivi turizam. Odnosi se na urbane destinacije i to donosi novi vid pravila koja se moraju implementirati da bis e dovelo do održivog načina razmišljanja.

Na lokalnoj razini, prvi cilj je ekonomski razvitak, prihod koji donosi čvrstu valutu i blagodati ekonomskog rasta te se fokusira na borbu protiv siromaštva. Toj e vrsta projekta koja distribuira na sve čimbenike koji sudjeluju u turizmu. Drugi cilj je u vidu kvalitete namirnica. Šibenik treba u sezoni pronaći hranu i piće za sve turiste, ali pri tome treba voditi računa o mogućnosti suradnje s lokalnim ruralnim stanovništvom. Svakako treba voditi brigu i o održivom korištenju energije i razvoju industrije.

- Kako postići ove ciljeve? Nije lako jer je turizam fragmentirano tržište. Moramo iznaći formulu i vidimo da je to kompleksnije nego što izgleda. Treba postaviti jasne ciljeve koje svi mogu zadovoljiti, a postavljaju ih svi koji sudjeluju u turizmu. Drugi element je identificirati sve dionike koji sudjeluju u procesu razvitka turizma. U urbanoj sredini važno je da se svi uključe, ne samo vlast, već svi servisi i organizacije, lokalne grupe, radna snaga i predstavnici gospodarskih komora. Treća točka je prilagoditi vlast prema održivom turizmu. Treba promijeniti tradicionalne prakse koje štete održivosti, a tome treba pristupiti koordinirano kroz javno-privatna partnerstva - kazala je Erika Harms.

Turizam treba uvijek biti doživljaj kroz kvalitetne proizvode, obučeno osoblje i tako će putnik imati najbolje iskustvo, a sve prema održivosti i pozitivnom učinku. U procesu stvaranja strategije razvoja koji će definirati sve ciljeve koje želimo postići i tako  identificirati što je najvažnije kako bi se destinacija etablirala i stvorila održivo ime.

- Turizam nije statičan, stalno se mijenja, a važno je imati mehanizme kako bi ga promatrali i reagirali na te promjene. Hrvatska stvarnost se mijenja brže od ostalih EU destinacija. Turizam može biti dobar ako poduzmemo korake kao odgovor na masovni rast. Turizam je realnost koja se može pozitivno iskoristiti, a održivi turizam je način kako ga zaštititi i razviti na najbolji mogući način. Trošak održavanja spomenika je velik, a turisti plaćanjem ulaznica održavaju i obnavljaju spomenike i destinacije. Dok globalizacija pridonosi nestajanju kultura, monetizacija vrijednosti baštine pomaže u njenom očuvanju - kazala je Harms te zaključila kako održivi turizam donosi promjene i može biti pokretač. Održivost je putovanje i pozivam vam svih na taj put!

 

Predavanje Žarka Paića 'Politika iracionalizma: narod i njegove ideologije' odgođeno je zbog nemogućnosti dolaska predavača pa je treća večer završena Okruglim stolom '1948. -godina o kojoj se šuti' na kojem su sudjelovali Jože Pirjevec i Božo Kovačević, a voditeljica je Davorka Blažević.


  KLJUČNE RIJEČI:  Fališ / turizam / održivi turizam / Erika Harms / predavanje /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.