Goran Prgin: HBOR je vratio HNB-u milijardu neiskorištenih kuna - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 08.04.2014, 20:39h   •    

Poduzetnici ne mogu do novaca

Goran Prgin: HBOR je vratio HNB-u milijardu neiskorištenih kuna


  Hup.hr Goran Prgin: HBOR je vratio HNB-u milijardu neiskorištenih kuna
PIŠE Šibenik IN
OBJAVA 08.04.2014, 20:36h

Bez zdravog, kvalitetnog, lako dostupnog novca odobrenog poduzetnicima nema investicija, nema novih radnih mjesta, zapošljavanja, rasta BDP-a i gospodarskog oporavka - poručili su u Šibeniku članovi Izvršnog odbora HUP-a Dalmacije i njihov predsjednik Goran Prgin.

 

- Dalmatinski poduzetnici pitaju se zašto HNB i HBOR izravno ne ubacuju novac u poduzetništvo, već su to prepustili poslovnim bankama. A one su u startu čak 85 posto poduzetnika proglasili nesposobnima i osudili nas na smrt. Nevjerojatno je i sramotno da u uvjetima kada poduzetnici vape za novcem kako bi stali na noge, započeli nova ulaganja, HBOR lani HNB-u vraća čak 980 milijuna kuna neiskorištenih sredstava namijenjenih gospodarstvu.

Jedini način da Hrvatska iziđe iz krize jest da se poveća BDP, što se neće dogoditi ako se poduzetnicima ne osigura novac za realizaciju kvalitetnih novih projekata, a time i dodatno zapošljavanje. Od početka krize SAD i Njemačka su shvatili da se poduzetnici zahvaćeni krizom ne mogu sami iz nje izvući. Nisu se gledale nikakve bilance, već mogu li preživjeti. Davali su im novce uz stopostotno subvencioniranje kamata, čak su im omogućavali da te kredite vraćaju kad kažu da ih mogu vraćati. Te zemlje su izišle iz krize, a kod nas su izmišljani modeli A jedan, A dva, A plus i ne znam koji sve modeli, piše Slobodna Dalmacija

Svi ti modeli su išli tako da je HNB osigurao novce, davali su ih HBOR-u, a HBOR ih dalje prosljeđivao bankama, a banke su same proglasile da je 85 posto poduzetnika u zemlji u ovom trenutku kreditno nesposobno. Onda se postavlja pitanje tko bi mogao dobiti tu lovu. Tko je mogao dobiti taj kredit? Vrtimo se u začaranom krugu, a rezultat toga je da Hrvatska uz Cipar i ne znam koju još treću zemlju u Europi već šest godina nema gospodarskog rasta - kaže Prgin.

Apel Vladi

Zašto?

- Nismo ispunili onu osnovnu stvar da poduzetnik do novca može doći što lakše. Krajnji je trenutak da intervenira država kako bi se realizirali projekti. A njih ima. Svjedoci smo da se za EU novce pojavi po stotinjak projekata. Dakle, projekata ima koliko hoćete, jer želimo se razvijati, želimo investirati, želimo nova zapošljavanja. Međutim, nigdje u svijetu, pa ni kod nas ne može se to bez novca.

Zbog toga, u ime dalmatinskih poduzetnika mi članovi IO HUP-a za Dalmaciju apeliramo na Vladu, HBOR, HNB da pokušaju iznaći način kako bi poduzetnici na jednostavniji način dobili novac za nove projekte, bez obzira kakva mu je trenutna bilanca. Samo je bitno kakva mu je trenutna pozicija, izmiruje li redovito plaće i druge obveze,ima li posla, je li uspješan i da se procijeni isplati li se takvima dati novac za razvoj investicije, a ne da se, kao do sada, postave uvjeti koje neće moći ispuniti. A to znači da sva ta sredstva koja postoje u državi postaju svrha sama sebi - ističe Prgin.

Postoji li neki drugi način izlaženja iz krize? Prvi ljudi dalmatinskog HUP-a kategorički kažu: Ne postoji! Uvjereni su da bi trebalo krenuti stopama zemalja koje su već izišle iz krize.

- Čudi nas zašto naša zemlja radi krivo. Da radi krivo pokazuje činjenica jer smo, eto, na izmaku šeste godine krize dok su drugi davno iz nje izišli.

Izgubljeni u šumi zakona

No, nije samo to “neprijateljsko“ okruženje poduzetnika zbog kojeg se Hrvatska percipira kao crna točka u Europi. Lani je u Hrvatskoj izmijenjeno 350 zakona.

- Kako će se poduzetnik snaći u toj šumi zakona? Uz to, ne možete napraviti stabilan plan poslovanja jer ne znate hoće li se sutra nešto promijeniti, a to vi niste predvidjeli u svojem troškovniku. Lani je tako povećan PDV na 25 posto, uveden porez na dividendu 12 posto, olakšice od dva posto za zdravstvo ukinute, smanjeni su razredi poreza na dohodak, ukinuto priznavanje PDV-a na osobne automobile za potrebe firme, a sada se to ukida i za dostavna vozila. Kako u takvim uvjetima napraviti uspješan poslovni plan?

U isto vrijeme su uvedene rigorozne kazne za svaki prekršaj.

- Ako, recimo, u roku od 24 sata ne predate neke formulare državnim organima, kazne su od dvije tisuće do sto tisuća kuna. Ne znam kome je to palo na pamet. Nitko se ne pita što ako se poduzetnik razboli, dobije gripu, nema pristup internetu. Za manje tvrtke takva kazna znači obaranje na koljena, pa i potpunu propast. Mi smo za uvođenje reda, ali, zar se nije moglo ostaviti razumniji rok, recimo, tri dana. U isto vrijeme državna birokracija nije ni za što odgovorna. Zašto se i ona ne sankcionira ako neke stvari ne uradi u roku od 24 sata, te tako izjednači odgovornost javnog i privatnog sektora - upozorava Vesna Ivić Šimetin, direktorica Regionalnog ureda HUP-a Split.

Šangulin: Ucjenjuju nas

Hrvatski poduzetnici suočavaju se i sa svojevrsnim ucjenama HBOR-a i poslovnih banaka. -Dva su problema. Novac nam je preskup. Čak i do sedam indeksnih poena od onih koje imaju kolege u EU-u. Međutim, kad i ako uspijete doći do relativno jeftinog kredita, a takav sam prošli tjedan, poslije puna četiri mjeseca pripremanja papira, dobio od HBOR-a, suočeni ste sa svojevrsnom ucjenom. 

Dobio sam kredit s kamatom od tri posto, što je 30 do 50 posto skuplje od kredita do kojih dolazi moja konkurencija u EU-u. Uz sve to HBOR i moja poslovna banka su mi pri potpisivanju ugovora postavili uvjet da se ubuduće, bez njihove suglasnosti, ne mogu zadužiti u inozemstvu, pa čak i da dobijem osjetno jeftiniji kredit, s manjim kamatama ili bez njih. Pitam se je li to normalno? Tko je vlasnik tvrtke? Oni ili ja? Ja snosim rizik, a oni mi se ne daju razvijati - ističe Luka Šangulin, član IO HUP-a Dalmacije, vlasnik biogradskog “Angela-tursa”.

NCP izgubio 8 milijuna eura

Naše spoznaje govore da su banke tek svaku treću kunu plasirale gospodarstvu, gotovo 70 posto otišlo je fizičkim osobama. Može li se uz takvo ponašanje banaka, oporaviti gospodarstvo i država? Zato tvrdimo da država mora ponuditi model, prisiliti banke na drukčije ponašanje i preuzeti dogovornost za izlazak iz krize - kaže Prgin.

- Mojoj NCP grupaciji kriza je, praćena slabostima države i bankarskog sustava, odnijela najmanje osam milijuna eura - tvrdi Goran Prgin.


  IZVOR ČLANKA:   Slobodna Dalmacija

  KLJUČNE RIJEČI:  Goran Prgin / HUP / HBOR / NCP / poduzetnik /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.