Dalmatinski antifašisti fantastično su se trudili za nacionalnu slobodu i klasne promjeneŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 09.09.2016, 21:28h   •    

Muzej antifašizma na FALIŠU

Dalmatinski antifašisti fantastično su se trudili za nacionalnu slobodu i klasne promjene


  I.B./ŠibenikIN Dalmatinski antifašisti fantastično su se trudili za nacionalnu slobodu i klasne promjene
PIŠE Ivana Šimundić
OBJAVA 09.09.2016, 21:28h

Dalmatinski antifašizam je svjetonazor, on nije bio samo seoska obrana nego i klasna borba koja je pobijedila i toj generaciji dala najljepši život. Branili su svoje da stvore nacionalnu slobodu i promijene klasnu situaciju i fantastično su se trudili, rekao je večeras na festivalu FALIŠ Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašista Šibensko-kninske županije. On je na trećoj večeri Fališ-a potvrdio skoro otvaranje Muzeja oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom i rekao kako će muzej u listopadu otvoriti usprkos činjenici da neki danas negiraju antifašističku borba i naslijeđe. Taj muzej bit će jedini takav u Hrvatskoj, u državi u kojoj antifašizam ulazi na stražnja vrata pa je taj svjetonazor potrebno braniti u njegovom elementarnom obliku.

 

 

- Ogroman broj građana sudjelovao je u tom ratu i na koncu pobijedio. S područja Šibenika u NOB-u i različitim vidovima sudjelovalo je 35.5 posto ukupnog stanovništva, a što se danas namjerno prešućuje. Tisuće vojnika sudjelovale su u oslobođenju Dalmacije. Prvi put je tada postala slobodni teritorij u svojim granicama, s nacionalnim i internacionalnim opredjeljenjem te vrlo izraženim antifašističkim naslijeđem i nazorima – istaknuo je Restović, nositelj projekta muzeja u kojem će biti prikazani svi nositelji spomenice Drugog svjetskog rata.  

- Cijeli smisao onoga što će se događati u muzejskom prostoru je želja da se antifašizam Dalmacije prikaže kao svjetonazor. To nije bila samo seoska obrana nego klasna borba koja je pobijedila i toj generaciji dala najljepši život. branili su svoje da stvore nacionalnu slobodu i promijene klasnu situaciju i fantastično su  se trudili – rekao je Restović i dodao da će u se u muzeju prikazivati osmominutni film 'Oda slobode' koji prikazuje stanje nakon oslobođenja, elan građana, dobrovoljne akcije, gradnju industrijskih objekata i zapošljavanje te na koncu podizanje plavog i crvenog nebodera.

- Zašto nam to hoće umanjiti, zašto se tim ne ponose? Zato što je '91 opet došlo do klasnog preokreta, čitavo vrijeme nam guraju teze da im je dosta partizana i ustaša. Zašto, partizani su imali ciljeve i rezultate, a ustaše su bile poražene. Sad bi ih htjeli prikazati kao heroje i svece, a pomaže im crkva koja nema pojma što joj je cilj, vjera ili zaštita naroda, umjesto obrane krupnog kapitala? – nezadovoljan je Restović.

Stoga će i jedna od izložbi u uskoro otorenom muzeju biti 'Oni nikad neće biti sveti' , a prvi će put prikazati sveta lica crkve koja su bila na strani antifašizma, a Crkva ih danas zaboravlja.

Na demonizaciju antifašizma osvrnuo se povjesničar Josip Jagić koji je istaknuo da u kontekstu devedesetih antifašizam nije bio moneta koju se na političkom polju moglo unovčiti te je predstavljao problem u izgradnji nacionalnog identiteta.  

- Antifašizam i iskustvo socijalizma predstavljalo je problem u privatizaciji i restrukturiranju gospodarstva. Dalmacija danas negira antifašizam i bježi od njega kao od kuge.  Izostala je na neki način masovnost tog pokreta, a ostala je okoštala priča o NOB-u i mislim da se modernim pristupima možda mogla prevenirati negativna dinamika da danas ljudi ne osjećaju antifašističko naslijeđe kao svoje, a to bi većini trebala biti obiteljska tradicija, jer im je barem jedna osoba sudjelovala u antifašističkoj borbi – kazao je Jagić.

Govornici su se složili da su  partizani u Dalmaciji bili motivirani  patriotskom željom za nacionalno oslobođenje te da se istovremeno vodio građanski rat u smislu sukoba dionika unutar društva te klasni rat koji je bio obećanje socijalne revolucije 

- NOB u Jugoslaviji je uspio jer je obećavao prestanak međuetničkog nasilja, autonomiju i klasnu emancipaciju te spas od ekonomske nesigurnosti – kazao je Restović.


  KLJUČNE RIJEČI:  muzej antifašizma / Fališ / zoran restović / josip jagić /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.