Braća Hrvatskog Zmaja otkrivaju spomen-ploču Šibenčanima stradalima od kuge

Družba 'Braća Hrvatskoga Zmaja' - Zmajski stol u Šibeniku sljedeću srijedu u 11 sati otkrit će spomen-ploču Šibenčanima koje je pomorila kuga 1649. godine koja će biti postavljena u uvali Duboka na početku šetnice u kanalu sv. Ante.

Spomen ploču će povodom 950. obljetnice prvog spomena Šibenika otkriti don Stipe Perkov, pročelnik Zmajskog stola u Šibeniku. Svečanost otkrivanja spomen-ploče uveličat će Gradski komorni orkestar Šibenik.                                            

Prema legendi, kugu su u Šibenik donijeli vojnici na robi koji su u opljačkali u Glamoču te potom prodali nekom trgovcu. Prva žrtva bio je seljak iz Varoša, a velikom brzinom kuga se proširila cijelim gradom.

Širenju zaraze pogodovala je i niska razina higijene srednjovjekovnih gradova koji su bili goleme septičke jame - ulice po kojima prolaze životinje, klaonice na otvorenom te naslage otpada bile su posvuda. Posve je uobičajeno bilo mokraću ili izmet, prikupljenu tijekom dana, jednostavno izliti na ulicu. U Šibeniku nakon prve smrti uzrokovane kugom, još jedna stvar pridonijela je širenju bolesti, a to je praznovjerje neukog puka koji je vjerovao da mrtvi težak ustaje iz groba obuzet zlim duhovima i noći ubija ljude.

O teškim posljedicama kuge govori i podatak da je od 150 šibenskih plemićkih obitelji preživjelo njih samo 10. Pomor plemenitog stanovništva doveo je do manjka kvoruma u vijeću, pa su 20 pučana dobila plemićki naslov.Od najnapučenijeg grada u Dalmaciji, Šibenik je postao mrtvi grad. Tek u siječnju 1650. godine zaraza se primirila, a Šibenik se od njezinih posljedica nije počeo oporavljati sve do 19. stoljeća.