Borovi prelci okupirali Šubićevac i šetnicu: Ne dajte psima blizu ovakvih kolona, pogotovo ih ne smiju njuškati!

Zbog blage zime, prve kolone gusjenica borovog prelca pojavile su se u šumama u Šibeniku i okolici. Osim što uništava grane borova, kontakt s gusjenicama borova prelca može biti izrazito opasan za životinje, ali i ljude alergične na njih.

Gusjenice se kreću u neprekinutim kolonama koje mogu biti duge i desetke metara.

Njihova su tijela prekrivana dlačicama koje u sebi sadrže toksin odgovoran za razvoj simptoma trovanja kod pasa. Taj je toksin, pojasnili su šibenski veterinari još ranije za ŠibenikIN, aktivan i nakon uginuća gusjenice te je potrebno izbjegavati kontakt s uginulim jedinkama i njuškanje po gnijezdima prelca. Zabadanje dlačica u kožu psa uzrokuje lokalni otok, crvenilo, a u iznimno rijetkim situacijama i teže alergijske reakcije. Kako naši kućni ljubimci većinom njuškanjem dođu do gusjenica prelca, možemo primijetiti prvenstveno oteklinu na njušci, usnama i vjeđama.

U slučaju da psi poližu ili pojedu gusjenicu, oteći će im jezik, izrazito će sliniti i povraćati, a kod manjih pasmina u težim slučajevima može čak i odumrijeti dio jezika. Stoga vlasnici koji svoje pse šeću po Šubićevcu, šetnici u kanalu i općenito uz borovu šumu,  trebaju pripaziti gdje im ljubimci njuškaju, a ako je moguće, neka u ovom razdoblju u potpunosti izbjegavaju borove šume koje su prirodna staništa borovog prelca.

Alergijska reakcija ljudskog tijela kada dođe u dodir s gusjenicama najčešće se manifestira u obliku crvenila, osipa i svrbeža, a u težim slučajevima može doći i do otoka glasnica i resice u usnoj šupljini.

Gusjenice borovog prelca, spomenimo, hrane se borovim iglicama zbog čega dolazi do uništenja samog stabla kojemu je, da bi se obnovilo, potrebno i po nekoliko mjeseci pri čemu gubi snagu, rast i debljinu. Kako bi se spriječilo uništavanje stabala, gnijezda se ne smiju kemijski tretirati već ih je potrebno ukloniti mehanički prije daljnjeg tretiranja.