Razgovarali smo s makedonskim premijerom o promjeni imena i obišli Skopje, grad bizarne arhitekture i nevjerojatne topline - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Putovanja  •   OBJAVA: 11.10.2018, 17:01h   •    

Prvi dio fotoreportaže iz Makedonije

Razgovarali smo s makedonskim premijerom o promjeni imena i obišli Skopje, grad bizarne arhitekture i nevjerojatne topline


  Valerio Baranović Razgovarali smo s makedonskim premijerom o promjeni imena i obišli Skopje, grad bizarne arhitekture i nevjerojatne topline
PIŠE Valerio Baranović
OBJAVA 11.10.2018, 17:01h

Delegacija šibenskih novinara posjetila je i ove godine makedonske kolege u organizaciji građanske udruge 'Hrvatsko-makedonska tangenta', a tim povodom organiziran je prijem kod makedonskog premijera Zorana Zaeva na kojem je prisustvovao i direktor Turističke zajednice grada Šibenika Dino Karadžole te je Zaevu uručio prigodni poklon šibenskog umjetnika Zvonimira Vile.

Sam dolazak u zgradu Vlade Republike Makedonije izgleda nestvarno, kao i ostatak grada čiju arhitekturu neki nazivaju neoklasicističkim 'silovanjem', drugi taj brutalizam pravdaju potrebom za pronalaskom nacionalnog identiteta kojeg im Grčka danas pokušava oduzeti, ali jedno je sigurno, miješanje različitih arhitektonskih stilova, epoha i kultura nikoga ne ostavlja ravnodušnim, svidjelo vam se ili ne.

Ovo je prvi slučaj u kojem jedan od najvećih ispada hrvatskog eklatantnog pokušaja starlete, Ave Karabatić ima smisla, kada je ispalila da bi srušila crkvu i izgradila još stariju. E pa to samo u Skopju ima smisla. 

Tjedan dana nakon referenduma kojim su Makedonci odlučivali o promjeni imena u Republika Sjeverna Makedonija i izjašnjavali se o ulasku u NATO i EU, ili bar onih 36 posto koji su se odazvali i izašli na birališta, situacija u zemlji je podijeljena kao nikad prije, a u neformalnom i 'prijateljskom' razgovoru s premijerom Zaevom jasno je kako ga referendum, koji je neobvezujuć i samo pokazuje volju naroda, ne dira previše. 

Dapače, zadovoljan je činjenicom što je 91 posto Makedonaca koji su izašli na birališta zaokružilo 'ZA'. Statistički gledano, rekli bismo da je situacija jasna jer riječ je o ogromnom postotku. Sve dok ne postane jasno kako zapravo velik broj onih koji nisu izašli na birališta, a po riječima premijera čak 500 tisuća Makedonaca s pravom glasa ne živi u Makedoniji, nije za promjenu imena. 

Simpatični Zaev sa smiješkom na licu uz serviranu tursku kavu pojašnjava kako ga ne zanimaju oni koji nisu ispunili svoje građansko pravo i oni koji ne postavljaju pitanja, voli da se ljudi izjasne i daje nam do znanja da sluša bilo naroda, ili bar onih 91 posto od 36 posto koji su glasovali. Šibenska delegacija mu je uručila i prigodne poklone; knjigu o Draženu Petroviću, knjigu s projektima u županiji, CD s hrvatskom glazbom, šibenska vina, a od makedonskih kolega je dobio i čokoladu Milku s lješnjacima jer je slavio 44. rođendan.

Političar kao političar, med i mlijeko sve dok nismo porazgovarali s makedonskim kolegama i doznali da je izvrstan govornik koji točno zna kome se obraća i na koji način to treba napraviti. Pada mi na pamet ona stara politička - 'Kako ljudima sakriti istinu, daj im drugu'.

Situacija u zemlji je prilično različita od one koju nam predstavlja. Nezadovoljstvo, razočarenje politikom koja bi zbog pristupa EU i NATO odustala od dijela nacionalnog identiteta nije draga Makedoncima i nije im jasno kako EU dozvoljava ovu situaciju. Da nam bude jasnije, prihvatljiva je promjena u Sjeverna Republika Makedonija, ali Republika Sjeverna Makedonija nikako nije jer bi to značilo da više nisu Makedonci već Sjeverno Makedonci.

Otvaranje Ustava prilika je za sve koji žele nešto promijeniti pa tako svi traže svoja prava, kao na primjer Albanci kojih službeno ima 25 posto, ali doznajemo da ta brojka najvjerojatnije nije točna jer je posljednji popis stanovništva bio prije 12 godina.

Što dalje? Nitko ne zna, kažu nam makedonski kolege, vrijeme će pokazati. Činjenica je da šetnja Skopjem pokazuje ogromne razlike u između bogatog i siromašnog dijela stanovništva. Koliko je centar grada uredan i uređen, toliko su rubni dijelovi prljavi, neizgrađeni i opasni. Prosječna plaća je 300 eura, u Grčku ih sve manje ide na ljetovanje. Odlučuju se za Crnu Goru koja im je ipak preskupa, doznali smo od taksistice Svetlane koja nas je vozila iz predivnog design hotela 'Panoramica' (s prekrasnim pogledom na cijelo Skopje) u velebno zdanje zgrade Vlade. 

'Ne znam hoću li vas moći odvesti do tamo jer sam maloprije prošla i promet je zakrčen prosvjedom', kazala nam je, a na naš upit otkriva da su prosvjedi sve češći. Grad je još oblijepljen plakatima koji pozivaju na referendum, ali i transparentima i grafitima koji pozivaju na bojkot.

Projekt kojim su vlasti Makedonije pokušavale ojačati nacionalni i kulturni identitet naroda masovnom rekonstrukcijom glavnoga grada obuhvaćao je niz spomenika važnijih ličnosti iz makedonske povijesti postavljenih širom grada. Tako se na glavnom gradskom trgu u krugu od samo jednog kilometra nalaze spomenici Aleksandru Velikom, Filipu Makedonskom, Samoilu, Goce Delčevu, bizantskom caru Justinijanu, Klimentu i Naumu te Ćirilu i Metodu, ali i skulpture običnih ljudi iz svakodnevnog života grada.

'Skopje 2014' projekt je kojem je cilj bio da gradu vrati sjaj u grandioznom stilu te ojača izgubljeni identitet naroda pedesetak godina nakon što ga je 1963. godine pogodio jedan od najrazornijih potresa u ovom dijelu Europe, smatrajući da modernističke zgrade nastale obnovom grada nakon potresa nisu dostojan predstavnik glavnog grada Makedonije.

Tada je oko 200.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom, a srušeno je otprilike 80 posto grada. Uslijedila je potpuna rekonstrukcija za koju je raspisan međunarodni natječaj. Neka idejna rješenja natječaja bila su daleko ispred svog vremena poput onoga kojeg je dao poznati japanski arhitekt Kenzo Tange. Njegov urbanistički projekt nije u potpunosti prihvaćen, ali su djelomično preuzeta neka rješenja i njegov je arhitektonski pečat i danas vidljiv širom makedonske prijestolnice.  

Sagrađen je novi transportni centar s autobusnim (britanski double dekeri)  i željezničkim kolodvorom, studentski dom, muzej moderne i suvremene umjetnosti, zgrada radiotelevizije, trgovački centar, zgrada nacionalne banke, akademija znanosti i umjetnosti, nacionalno kazalište, telekomunikacijski centar, sveučilišni kampus…

U cijeloj toj priči pada nam na pamet jedna stvar, kako bi trebali napraviti turistički brending kao grad jedinstvene, prenaglašene i pretjerane arhitekture koji se mora vidjeti bar jednom u životu. Skopje svakako zrači toplinom i nekim balkanskim šarmom kojeg je teško replicirati.

Drugi dio priče je spektakularna gastronomija i očaravajuća priroda sjeverozapada zemlje kojeg smo posjetili, ali o hrani, Mavrovu, Galičniku, Janču, manastirima Bigorski i Rajčice, kanjonu Matka i Ohridu pročitajte u drugom i trećem dijelu naše fotoreportaže iz zemlje gdje vječno sunce sja.

Zasad, hvala kolegama Saši, Petru, Trendu, Jasmini, Žani i Panti što su bili odlični domaćini.

U fotogaleriji pogledajte što smo sve zabilježili kamerom.

 

Fotoreportaža posjeta Skopju i makedonskom premijeru Zaevu Valerio Baranović

POGLEDAJ CIJELU FOTOGALERIJU 65 fotografija

  KLJUČNE RIJEČI:  reportaža / Makedonija / skopje /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.