U šibenskom Muzeju otvorena stvarno dobra izložba:
Žene i muškarci prije stotinjak godina morali su se kupati odvojeno, a svi su bili obučeni po posljednjoj čednoj modi
Izložbe | Autor: I. Šimundić | 05.10.2021 u 20:30
O razvoju kupališta na Jadranu i njihovom značaju za život zajednice bilo je govora večeras u šibenskom Muzeju, gdje je otvorena izložba 'Hrvatska jadranska kupališna baština'.
Istraživanje kupališne baštine ne sastoji se samo u istraživanju arhitekture, već su ona i zrcalna slika sredine i običaja vremena. Upravo je na to bio stavljen naglasak večeras pri otvaranju izložbe pa su okupljeni u šibenskom muzeju imali prilike čuti o odvojenim dijelovima kupališta za muškarce i žene, svlačionicama, druženju, modi i kupaćim kostimima koji su se mijenjali s godinama i slično.
- Zbog toga što su se ljudi tada oblačili za kupanje, kupališta su organizirana oko kabina za presvlačenje. Danas se za kupanje svlačimo, dok se nekad oblačilo - navela je autorica izložbe Mirjana Kos iz Hrvatskog muzeja turizma kojeg je šibenski muzej ugostio povodom stote obljetnice Jadrije sljedeće godine.
Izložba pokazuje početke jadranskoga turizma u Hrvatskoj, tadašnju kupališnu kulturu i arhitekturu osmišljenu za potrebe srednjoeuropske klijentele. Muškarci su bili odvojeni od žena, a za kupanje je postojala posebna odjeća.
- To su bili ljudi koji su trebali infrastrukturu za kupanje, te zahtijevali poštivanje moralnih normi i ćudoređa; dakle, kupanje je moralo biti odvojeno pa su muškarci bili odvojeni od žena, a za kupanje je postojala posebna odjeća, čarape, cipele, zatim spasilačka služba za one koji nisu znali plivati i konopci za koje su se držali neplivači - pojasnila je Kos.
Moguće je tako razgledati uvećane stare fotografije Jadrije, Opatije, Hvara ili Dubrovnika koje svjedoče običaje uz more početkom prošlog stoljeća.
- Kupališta su izvanredan dio naše povijesti i baštine, i danas su nažalost uglavnom nestala, budući da su originalno bila građena u drvetu, dok su sačuvana betonska zdanja poput Jadrije ili kupališta u Hvaru od bijelog bračkog kamena - naveli su organizatori.
- Izgradnja šibenske Jadrija potekla je od Šime Grubišića Rovila prilikom pošumljavanja kanala sv. Ante. On je stvarno bio dalekovidnih nazora jer je Jadrija zaista postala turističko-rekreativno središte i oaza Šibenika. Oko sebe je brzo okupio istomišljenike koji su formirali grupu za osnivanje i izgradnju kupališta. Jadrija je tako sagrađena u rekordnom vremenu i otvorena 6. kolovoza 1922. godine kao betonska građevina s kabinama u nizu i središnjim paviljonom - navedeno je o omiljenom šibenskom kupalištu.
Izložbu možete besplatno razgledati u šibenskom muzeju.