U Bruxellesu su bili oduševljeni pršutom Ante Reljanovića, a šibenska klapa Bonaca svidjela se svima u Parlamentu - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Hrvatska  •   OBJAVA: 31.10.2017, 08:54h   •    

Eurozastupnica Marijana Petir

U Bruxellesu su bili oduševljeni pršutom Ante Reljanovića, a šibenska klapa Bonaca svidjela se svima u Parlamentu


  petir.eu U Bruxellesu su bili oduševljeni pršutom Ante Reljanovića, a šibenska klapa Bonaca svidjela se svima u Parlamentu
PIŠE ŠibenikIN
OBJAVA 31.10.2017, 08:55h

U Primoštenu se ovoga tjedna od 2. do 5. studenoga održava 27. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2017. u organizaciji Zadružnoga saveza Dalmacije na kojem će se okupiti svi važniji dionici iz sektora vinarstava i vinogradarstva. Tim smo povodom razgovarali s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu Marijanom Petir, jednom od sudionica, ali i pokroviteljicom ovogodišnje Sabatine.

 

 

Gospođo Petir, u petak ćete sudjelovati na panelu 'Budućnost zajedničke poljoprivredne politike EU i izazovi za Hrvatsku' u sklopu Sabatine 2017. Znamo da se trenutno radi na pojednostavljenju Zajedničke poljoprivredne politike, no što bi to značilo za naše poljoprivrednike?

Zajednička poljoprivredna politika najdugovječnija je i najuspješnija politika Europske unije jer od 155 milijardi eura europskoga proračuna, čak 40 posto rezervirano je za poljoprivredu i ruralni razvoj. Njezin je cilj osigurati sigurnu opskrbu zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane za više od 500 milijuna europskih potrošača te osigurati primjerene prihode za više 11 milijuna poljoprivrednika u EU. Tromjesečno javno savjetovanje o budućnosti ZPP-a pokazalo je koliki je interes unutar EU za ovaj sektor. Naime, prilikom rasprave pristiglo je više od 323 tisuće komentara. Pozivala sam naše poljoprivrednike da se uključe i podijele svoja stajališta o izazovima s kojima se suočavaju u Hrvatskoj, s kojima se suočavaju naša ruralna područja i društvo u cjelini. Oni traže smanjenje administracije, jednostavniji pristup financiranju, niže kamate na kredite te zadržavanje izravnih plaćanja. Osiguranje pravednog životnog standarda za poljoprivrednike je temeljni zahtjev, uzevši u obzir da su primanja zaposlenih u poljoprivredni niža od prosjeka EU.

U rujnu je u Hrvatskoj na vaš poziv boravila delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta. Razgovarali su s brojnim poljoprivrednicima u svim sektorima. Je li taj posjet imao nekog učinka?

Delegacija je imala intenzivan program jer smo u dva dana obišli i proizvođače iz mljekarskog sektora, iz sektora proizvodnje svinjskog mesa, mlade poljoprivrednike i eko-proizvođače, vinare, ali i voćare i povrtlare. Kolegama, članovima AGRI odbora htjela sam pokazati najbolje primjere hrvatske proizvodnje i korištenja europskih fondova, no ujedno sam ukazala na probleme s kojima se susreću mladi poljoprivrednici, kao i na alarmantnu situaciju u najosjetljivijim sektorima poljoprivrede u Hrvatskoj. Tijekom zasjedanja našeg Odbora u Europskom parlamentu, donosimo odluke koje se primjenjuju na sve države članice Europske unije. No, na terenu smo vidjeli kako je svaka država članica specifična, a time su specifični i njezini problemi. Ujedno sam željela ukazati i na nepoštivanje propisa u drugim državama članicama jer je očigledno da neke druge države članice imaju još dodatne proračune i sredstva kojima otkupljuju svoje tržišne viškove i podupiru osjetljive sektore što možemo nazvati skrivenim potporama. Takvi proizvodi bitno su jeftiniji na tržištu i nelojalna su konkurencija našim proizvodima. Zato sam potaknula donošenje Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj, ali i na EU razini. Razgovarali smo i s mladim poljoprivrednicima koji su zastupnike iz Njemačke, Španjolske, Belgije, Slovenije i Italije upoznali s problemom visokih kamata na kredite. Dok su, primjerice u Njemačkoj kamate 0,2 posto, u Hrvatskoj su višestruko veće. Slični se problemi javljaju u svim novim državama članicama i u istočnom dijelu Europe te smo stoga ovo pitanje na europskoj razini adresirali povjereniku za poljoprivredu i ruralni razvoj Philu Hoganu. Potrebno je ući u pregovore s EBRD-om kako bi se uspostavili stabilni financijski instrumenti i postigle niže kamate na kredite i tako da naši mladi poljoprivrednici budu u istim pozicijama, kao i njihove kolege u ostalim državama članicama Europske unije.

Svjedočimo da sve više OPG-ova propada, ali i da se pojavljuju neki novi mladi poljoprivrednici kojima poljoprivreda nije obiteljska tradicija. Imaju li mladi perspektivu u poljoprivredi?

Prije desetak dana u Europskom parlamentu održan je 4. Europski kongres mladih poljoprivrednika na kojem su sudjelovali i naši mladi poljoprivrednici predvođeni ovogodišnjim pobjednikom natječaja čija sam ambasadorica, Matijom Cetinićem-Frankosom. Ako je suditi po sjajnim projektima koje su mladi predstavljali nema bojazni za budućnost OPG-ova. Na Kongresu je sudjelovalo više od 300 mladih poljoprivrednika iz više od 19 zemalja članica EU, a 11 njih koji su ušli u finale izbora za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika predstavilo je svoje projekte za koje su nagrađeni u svojim zemljama i s kojima su svoje zemlje predstavljali na tom natjecanju.

Ponosna sam da su svi projekti hrvatskih mladih poljoprivrednika koji su se javili na natječaj održivi, kreativni i inovativni. Rekla sam i u Bruxellesu, no uistinu sam zahvalna jer u vrijeme kada mladi napuštaju selo pa i Hrvatsku, oni svojim primjerom pokazuju da se isplati ostati, baviti se poljoprivredom i biti uspješan. Uvjerena sam da bi svima bilo bitno lakše kada bi imali pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i financijskim sredstvima, no to je prioritetni zadatak za političare.

U Europskom parlamentu u srpnju ste predstavili 15. Mediteranski sajam. Kakve su bile reakcije na predstavljanje i što u srcu Europe u Bruxellesu kažu na naš drniški pršut koji konkurira za Guinnessa?

Koristim svaku prigodu za promociju naših, domaćih proizvoda jer gdje god idem uvijek se vratim u sve čvršćem uvjerenju da Hrvatska proizvodi najukusniju hranu. Proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane strateška je prednost svake zemlje koja drži do svoga suvereniteta. To bi osobito trebalo biti u fokusu onih zemalja čija je primarna grana turizam. Drago mi je da je to i začetnik Mediteranskog sajma gospodin Vedran Kraljević postavio kao filozofiju samog sajma. Osim njega, na moj poziv u Europskom su parlamentu svoje vino i maslinovo ulje predstavile članice Zadružnog saveza Dalmacije s kojim odlično surađujem od početka svoga mandata. Cijenim njihov rad te je to razlog što sam prihvatila i pokroviteljstvo nad ovogodišnjom Sabatinom. Osobito je zanimljivo bilo i zastupnicima i posjetiteljima predstavljanje drniškog pršuta proizvođača Ante Reljanovića čiji pršut od 22,5 kg konkurira za Guinnessovu knjigu rekorda. Osim predstavljanja i degustacije hrvatskih proizvoda, u Parlamentu sam ugostila i šibensku Klapu Bonaca koja je oduševila sve posjetitelje, gotovo kao i sami proizvodi. To sve je pokazatelj kako našim poljoprivrednim proizvodima moramo dati dodanu vrijednost jer uz preradu i prikladnu marketinšku prezentaciju tržište bi ih zasigurno prihvatilo. Još uvijek nedovoljno koristimo plasman domaćih proizvoda kroz turističku ponudu, a nebrojeno smo puta svjedočili kako su turisti za kvalitetu spremni izdvojiti i koju kunu više.

SPONZORIRANI ČLANAK


  KLJUČNE RIJEČI:  Marijana Petir / Primošten / Sabatina /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.