Prosječna hrvatska obitelj na hranu troši kao dvije u Irskoj!ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Hrvatska  •   OBJAVA: 29.12.2019, 14:07h   •    

Skupi smo, a plaće male

Prosječna hrvatska obitelj na hranu troši kao dvije u Irskoj!


  Ilustracija/Arhiva/ŠibenbikIN Prosječna hrvatska obitelj na hranu troši kao dvije u Irskoj!
PIŠE Šibenik IN
OBJAVA 29.12.2019, 14:15h

Jedna hrvatska obitelj troši na hranu koliko dvije obitelji u Irskoj. Tako stvari stoje ako je suditi prema podacima Eurostata o udjelima prehrane i bezalkoholnih pića u ukupnoj potrošnji kućanstava i kretanju tog udjela u proteklom desetljeću.

 

 

Hrvatskim obiteljima lani je na prehranu odlazilo 18,8 posto od kompletne potrošnje, a europski je prosjek 12 posto. Hrvatska je peta zemlja s najvećim udjelom troška za podmirenje osnovnih životnih potreba, poput jela i pića, što u irskim kućanstvima čini 8,7 posto ukupne potrošnje, a još manje, samo 7,8 posto na prehranu i bezalkoholna pića odlazi kućanstvima u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Slobodna Dalmacija.

Britanci u cijeloj Europskoj uniji troše najmanje na hranu, dok u rumunjskim kućanstvima spiza "pojede" čak 27,8 posto kompletne potrošnje. Kako je Eurostat objavio i podatke o udjelima prehrane u lanjskoj potrošnji kućanstava u Crnoj Gori, gdje na jelo i piće odlazi 24,8 posto prihoda kućanstava, Srbiji s udjelom od 24,2 posto i Turskoj s 21,2 posto, ispada da Rumunjska zaostaje i za tim zemljama.

Sedam milijardi eura u prošloj godini potrošila su hrvatska kućanstva na prehranu i bezalkoholna pića, što je za 540 milijuna eura veća potrošnja od one iz pretkrizne 2008. kada je udjel prehrane u ukupnoj potrošnji bio 19,2 posto.

U jednom desetljeću Hrvatska je udjel prehrane smanjila za dva posto na trenutačnih 18,8 posto, što je isti udjel kao i preklani.

U proteklom desetljeću trošak prehrane u ukupnim troškovima kućanstava najviše je smanjen u Poljskoj i to 17 posto, za razliku od lanjskog udjela koji je iznosio 16,4 posto.

Poljska je u proteklom desetljeću prestigla Hrvatsku te je od zemlje u kojoj se prije krize trošilo više prihoda na hranu nego u Hrvatskoj, postala zemlja u kojoj se manje troši na hranu. Kako su nas Poljaci pretekli i zbog čega nam je hrana skupa, objašnjava dr. Damir Novotny:

– U međuvremenu su se dogodila dva trenda. Jedan je rast poreza na potrošnju, PDV-a i trošarina gdje je Vlada pokušala držati prihode da ne padaju kako bi održala svoje troškove, čak su narasli troškovi kompletne države, računajući središnju i lokalnu državu. Činjenica je da su kod nas cijene relativno visoke, pa i cijene prehrambenih proizvoda. Kod nas se nije dogodila ponuda proizvoda kakva se dogodila u istočnoeuropskim državama, osobito u Poljskoj, koja je, zahvaljujući povlačenju novca iz europskih fondova u poljoprivrednom sektoru, značajno povećala proizvodnju i proizvodnost u poljoprivredno-prehrambenoj industriji i tako povećala ponudu. S povećanjem ponude, cijene su pale. To su osnovni razlozi zašto su kod nas cijene hrane zadržane na ovim razinama i zbog čega prehrana ima toliki udjel u ukupnoj potrošnji kućanstava – navodi ovaj ekonomist.

Cijeli članak pročitajte na ovom linku!


  KLJUČNE RIJEČI:   prehrana / potrošnja /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.