Ivan Đikić objasnio razliku između koronavirusa i gripe te zašto podatke o smrtnosti treba uzeti s rezervom ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Hrvatska  •   OBJAVA: 27.02.2020, 08:11h   •    

Pročitajte što kaže znanstvenik

Ivan Đikić objasnio razliku između koronavirusa i gripe te zašto podatke o smrtnosti treba uzeti s rezervom


  Davor Puklavec/PIXSELL Ivan Đikić objasnio razliku između koronavirusa i gripe te zašto podatke o smrtnosti treba uzeti s rezervom
PIŠE ŠibenikIN
OBJAVA 27.02.2020, 08:11h

Poznati hrvatski znanstvenik Ivan Đikić za Index je objasnio zašto je koronavirus opasniji od gripe te zašto panika može biti jako opasna.

 

 

- Prije svega treba biti oprezan s konkretnim epidemiološkim podacima. Podatak da je smrtnost od koronavirusa 2%, a sezonske gripe 0,1% ne može se smatrati konačnim i točnim. Naime, mi o sezonskoj gripi znamo jako puno jer registriramo sve pacijente i dobivamo ukupan broj oboljelih. Kod koronavirusa vjerojatno imamo golem broj ljudi koji su zaraženi, a da mi ni ne znamo da su zaraženi jer imaju vrlo blage simptome. Stoga oni prolaze kao prehlada ili gripa, a zapravo mogu biti uzrokovani koronavirusom - ističe Đikić za Index. 

Zato je, napominje, važno istaknuti da je kod onih koji su mlađi od 50, a bili su zaraženi, smrtnost manja od 0,5%. Najugroženiji su oni iznad 60 i 70 godina starosti, kao i kod gripe.

- Kada pogledamo cijelo ponašanje koronavirusa, simptome koje on uzrokuje, kliničke slike i cjelokupne patološke slike, možemo zaključiti da su ta dva virusa - virus gripe i koronavirus - vrlo slični u širenju i po tome kako djeluju na ljude. Radi toga treba javnosti reći da su oni slični, da im je slika slična i da su posljedice slične. To je li smrtnost 2% posto, 1% ili 0,5% ne možemo znati sada, nego tek kada se završi cijela epidemija. U slučajevima SARS-a i Mersa, koji su također koronavirusi, smrtnost je bila puno veća - između 8 i 20%. Postoji golema razlika između tih koronavirusa i ovog novog SARS-CoV-2. Ovaj novi je puno sličniji gripi, kako po simptomima tako i po djelovanju. Dakle, trenutno dostupne postotke o smrtnosti treba uzeti s rezervom - poručuje znanstvenik. 

Smatra da su izjave kao 'Zatvorit ćemo granicu između naše zemlje i Italije ili Austrije'; 'Zaštitit ćemo sebe', 'Stiže smrtonosni virus za koji nemamo nikakvog lijeka' i sl. dovele su do paničnih reakcija kod ljudi koje im više štete nego što koriste.

- Naime, panika uzrokuje da se ljudi ponašaju iracionalno, da se blokiraju gospodarski subjekti, blokira se transport, blokira se djelovanje ljudi koji bi trebali djelovati, kao što su liječnici i medicinske sestre. Zamislite situaciju liječnika koji dolazi kući svaki dan da bi bio stigmatiziran u društvu jer ga se u zgradi svi boje. Pritom nema nikakve potvrde da je zaražen - ističe Đikić.

Kaže kako je zato je važno da javnost zna dvije stvari.

- Prva je da osoba koja ima koronavirus može prenijeti virus na ljude, no veliki broj onih koji su bili u kontaktu s oboljelim ipak neće biti zaražen. Osim toga, oni koji će biti zaraženi u velikom postotku neće imati nikakve simptome ili će oni biti blagi. Primjerice, od 14 ljudi koje je u Münchenu zarazila jedna osoba koja je došla iz Kine sve su prošle tretman i imale su mali broj simptoma. Lanac prenošenja bolesti se prekinuo jer su izolirani svi ljudi koji su bili u kontaktu s tom osobom. No ta osoba je također bila u kontaktu s nekim drugim ljudima u istoj kompaniji, a da oni nisu dobili virus iako su bili blizu nje. Dakle, treba shvatiti da epidemiološki podaci ne pokazuju da će jedna osoba koja se pojavi u nekoj zgradi zaraziti sve koji su bili u istoj zgradi - kaže za Index.

Konačno, kako ističe, 80% onih koji budu zaraženi imat će tako blage simptome da mi nećemo ni znati da su zaraženi.

- Takvih ima jako puno po Europi. Zato sam rekao da ne možemo zatvoriti granice jer su se virusi već ionako proširili. Mi ne znamo koliko su se proširili. Budući da imaju benigne posljedice, mi ih ne vidimo kao opasnost. Vidjet ćemo ih kao opasnost samo kada prijeđu na stariju populaciju, kronične bolesnike koji će, nažalost, kao i kod gripe imati smrtonosni ishod. No to je dijelom zbog njihovog stanja i nesposobnosti njihovog organizma da se bori protiv virusa generalno - virusa gripe, ovog virusa, ili nekog budućeg. To ne znači da ljudi ne bi trebali biti informirani o tome ili da ne trebaju biti zabrinuti. Trebaju, kako bi se mogli odgovorno ponašati. No nije dobro da idu u trgovinu kao da ih virus vreba na svakom uglu. Ta psihoza straha na društvo može utjecati čak i više nego sam virus - nagašava Ivan Đikić. 

Budući da su znanstvenici pokazali da je u Kini smrtnost osoba koje su dobile virus bila vrlo visoka, preko 14%, Đikić napominje da nam to govori da ljude koji imaju 80 i više godina trebamo posebno paziti i štititi i učiniti svaki napor da ne dolaze u kontakt sa svojim unucima, da ne dolaze u susrete s ljudima koji će im dolaziti u posjete.

- U ovom periodu puno je bolje spriječiti dolazak virusa do njih nego se dovesti u situaciju da im ne možemo ponuditi nikakvu zaštitu. To je činjenica i na tome trebamo raditi. To se ne tiče samo starijih od 80 nego i onih koji imaju neke kronične bolesti kao što su dijabetes, tumore i sl. Svaka od tih osoba ima rizik značajno veći nego populacija mlađa od 50. Razlika je između ovog virusa i virusa gripe u tome što mi cijepljenjem određenog dijela populacije stvaramo kolektivni imunitet protiv virusa gripe koji će doći sljedeće godine, što nazivamo sezonskom gripom. Mi ne znamo kakvi će točno biti ti virusi gripe jer oni mutiraju. No na temelju predviđanja od zadnjih desetak godina tijekom kojih smo izolirali sve moguće antigene gripe, mi smo stvorili multivalentna cjepiva koja će u kombiniranom djelovanju štititi protiv mogućih virusa koji dolaze. Na taj način dio populacije postaje otporan i virusi gripe se ne šire onoliko koliko bi mogli. To je ogroman doprinos borbi protiv virusa gripe. Da toga nemamo, vidjeli bismo koliko bi ljudi bilo zaraženo i koliki bi bio postotak smrtnosti. Tek bismo onda vidjeli koliko opasan potencijal ima gripa. Zato ljudima treba reći da je cijepljenje najbolje oružje za borbu protiv virusa. Međutim, unatoč tome pojavljuju se virusi s drugačijim antigenima, tako da nas cjepiva ne mogu potpuno zaštititi. Zato imamo problema s virusima gripe i zato ćemo ih imati u budućnosti. Virusi se stalno stvaraju u prirodi i stalno mutiraju tako da mi ne možemo predvidjeti što će biti za dvije, tri ili pet godina - poručuje Đikić, a što je još rekao za Index pročitajte ovdje. 


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.