Devet mjeseci od početka pandemije: Evo na koja pitanja imamo odgovore, a na koja neŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Hrvatska  •   OBJAVA: 27.09.2020, 20:18h   •    

Najzarazniji smo prvih par dana

Devet mjeseci od početka pandemije: Evo na koja pitanja imamo odgovore, a na koja ne


  Ilustracija/ŠibenikIN Devet mjeseci od početka pandemije: Evo na koja pitanja imamo odgovore, a na koja ne
PIŠE Š.I.
OBJAVA 27.09.2020, 20:29h

Već gotovo devet mjeseci svijet se bori s pandemijom nove bolesti covid-19 izazvane koronavirusom SARS-CoV-2. Prvih mjeseci protiv nove bolesti borili smo se na osnovi spoznaja o drugim respiratornim bolestima, poput gripe.

 

 

No, s vremenom smo shvatili da novi koronavirus ima “obrazac ponašanja” koji je u mnogo čemu jedinstven, a znanstvenici i liječnici došli su do niza novih spoznaja. U Globusu donosimo najvažnije spoznaje o koronavirusu do kojih smo došli proteklih mjeseci.

1. Covid nije sezonska bolest

Respiratorni virusi dosad su pokazivali tendenciju da se manifestiraju u različitim sezonskim valovima. Primjerice, gripa je sezonska respiratorna bolest koja svoj vrhunac doživljava zimi, pa su se mnogi stručnjaci nadali da će širenje covida-19 pokazati sličan obrazac te biti usporeno na sjevernoj hemisferi tijekom proljeća i ljeta. No, to se nije dogodilo. Sada znamo da toplo vrijeme ne zaustavlja virus SARS-CoV-2 i da, bez obzira na godišnje doba, njegovo širenje u najvećoj mjeri ovisi o ponašanju ljudi, odnosno o poštovanju higijenskih mjera i mjera socijalne distance.

2. Covid nije gripa

Iako imaju niz sličnih simptoma, covid i gripa se jako razlikuju.

Covid ima pet do 10 puta veću smrtnost, ovisno o sredini koju pogodi i njenim demografskim obilježjima. Tako se kod gripe procjenjuje da umre jedna do dvije na tisuću zaraženih osoba, dok se za covid-19 procjenjuje da je to šest do deset ljudi na tisuću zaraženih. Usporedbe radi, procjenjuje se da u svijetu od posljedica gripe godišnje umire 290.000-650.000 osoba, a od kovida je dosad umrlo oko 965.200 ljudi.

K tome, gripa se efikasno prenosi među djecom, kod koje puno češće uzrokuje teže kliničke slike. Za razliku od gripe, djeca su izložena manjem riziku od zaraze koronavirusom, a i kad dođe do zaraze, vrlo često nemaju simptome ili su ti simptomi vrlo blagi. Nadalje, još ne znamo izaziva li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboljeli infekciju neke dugotrajne posljedice, dok znamo da to nije slučaj s gripom. Naposljetku, protiv gripe imamo cjepivo i učinkovite lijekove dok za covid još nemamo.

3. Gubitak mirisa i okusa je česti simptom

Na početku pandemije, na popisu simptoma covida-19 bili su istaknuti povišena temperatura, kašalj i otežano disanjem glavobolja te bol u mišićima. No, s vremenom su brojni oboljeli svjedočili da su naglo izgubili njuh i okus pa su javnozdravstvene službe u svijetu, uključujući i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), to dodale na popis simptoma covida-19. Znanstvenici smatraju da do gubitka njuha i okusa dolazi jer koronavirus napada živčane stanice izravno uključene u te osjete.

4. Koronavirus se širi kapljičnim putem i ponekad zrakom

Velika većina zaraze koronavirusom događa se bliskim međuljudskim kontaktima. Virus SARS-CoV-2 se pretežno širi kapljicama raspršenim u zrak dok zaražena osoba kašlje ili kiše, pjeva ili razgovara. Najvećim dijelom te kapljice (veće od 10 mikrometara) padnu na zemlju na udaljenosti do dva metra od zaražene osobe. No, istraživanja ukazuju na mogućnost širenja putem sitnih respiratornih čestica (manje od pet mikrometara) koje zaražena osoba izbaci iz usta prilikom disanja ili govora.

Te se lagane čestice u zraku isuše pa virus tako u aerosoliziranom obliku ostaje u zraku duže vrijeme. Netko zatim može udahnuti te sitne čestice poput dima cigarete. U velikim, dobro prozračenim prostorima ili na otvorenom, cirkulacija zraka će “razrijediti” te čestice, čime se u velikoj mjeri smanjuje svaki rizik. No, to se mijenja unutar manjih zatvorenih prostora, poput restorana, ureda, trgovina, automobila, javnog prijevoza i slično.

5. Kontaminirane površine nisu glavni put zaraze

Zbog straha da će se zaraziti dodirujući površinu na kojoj se može nalaziti virus mnogi ljudi proljetos danima nisu odlazili u trgovine, a nakon kupnje brižljivo su dezinficirali kupljene namirnice. Neki su otišli toliko daleko da su čak i svoju poštu stavili u karantenu, ne dodirujući je danima dok su čekali da potencijalni virusi umru. No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da nije zabilježen jasan slučaj da se netko zarazio dodirujući samo kontaminiranu površinu nego su prilikom zaraze bili prisutni i kapljični te prijenos aerosolima. Ipak, iz mnogih studija jasno je da površine oko zaraženih ljudi mogu biti onečišćene virusima koji se na njima mogu zadržati. Stoga, površine i dalje treba dezinficirati, a savjet čestog pranja ili dezinfekcije i dalje je “zlata vrijedan”.

6. Maske su učinkovite

Stav o nošenju maske, i u Hrvatskoj i u svijetu, jako se promijenio u odnosu na početak pandemije. Zbog opasnosti da dođe do nestašice, na početku je stav stručnjaka bio da maske nisu potrebne ljudima koji ne pokazuju znakove respiratorne infekcije, nego onima koji su na prvoj crti fronte s koronavirusom, kao što su medicinski djelatnici. U međuvremenu se proizvodnja maski u svijetu stabilizirala, a objavljeno je i mnogo studija koje govore u prilog nošenju maski. Stoga je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom lipnja pozvala vlade da potaknu ljude na njihovo nošenje. Postoje dokazi da maske mogu znatno smanjiti širenje virusa, ali s upozorenjem da se moraju nositi pravilno tako da pokrivaju nos, usta i bradu. Nadalje, maske su učinkovite ako se kombiniraju s drugim mjerama, kao što je držanje fizičke distance od dva metra.

6. Ljudi su najzarazniji prvih dana infekcije

Inkubacija, odnosno razdoblje od trenutka zaraze do pojave prvih simptoma, kod covida-19 iznosi u prosjeku pet dana. Kod oko 99 posto zaraženih ljudi simptomi će se razviti u roku od 14 dana. To je i razlog da epidemiolozi prepisuju mjeru samoizolacije od 14 dana osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Nadalje, osoba s koronavirusom zarazna je za svoju okolinu u prosjeku 48 sati prije izbijanja simptoma te u slučaju blagog oblika bolesti do 10 dana nakon pojave simptoma. U težim slučajevima, osoba je zarazna za okolinu i više od petnaest dana.

7. Ljudi mogu biti dugo pozitivni na koronavirus

Kad su se u Hrvatskoj pojavili prvi slučajevi zaraze koronavirusom što je bilo potvrđeno molekularnim ili PCR testom, bili su hospitalizirani. Pacijente se smatralo oporavljenima te ih se otpuštalo iz bolnice kada se bris grla ili nosa pokazao negativnim u dva uzastopna ispitivanja u periodu od 48 sati. No, mnogi ljudi mogu imati pozitivan PCR i tjednima nakon što su preboljeli infekciju, ali to nije razlog za uzbunu jer nisu zarazni za okolinu.

8. I ljudi bez simptoma šire zarazu

Asimptomatski slučajevi i dalje su jedan od najvećih misterija. Nazivaju ih i “tihim širiteljima virusa”, a za razliku od predsimptomatskih (ljudi koji su zarazni za okolinu dva-tri dana prije pojave simptoma) i vrlo blagih slučajeva bolesti, nikad ne razviju simptome. Kako ne znaju da su zaraženi, ti ljudi mogu efikasno širiti koronavirus u zajednici. Upravo zbog te činjenice neke zemlje svoju borbu protiv covida-19 zasnivaju na nasumičnom testiranju širokog sloja stanovništva. Koliki je udio asimptomatskih slučajeva, nije poznato, no različite studije procjenjuju da se taj broj kreće između 20 i 45 posto svih zaraženih.

9. Oko 20 posto ljudi odgovorno za 80 posto slučajeva zaraze

Znanstvenici ističu kako reprodukcijski broj u epidemiji covida-19 iznosi 2,28, a taj broj označava prosječni broj zdravih ljudi koje će bolesnik inficirati u tijeku svoje bolesti u potpuno zdravstveno-epidemiološki nekontroliranim uvjetima. No, ima i pacijenata, nazivamo ih superširiteljima, koji su u stanju zaraziti desetke zdravih ljudi. Tako je na početku epidemije covida-19 u Kini jedan pacijent, koji je primljen u bolnicu Zhongnan, zarazio koronavirusom barem deset medicinskih djelatnika i četiri pacijenta koji su bolovali od drugih bolesti.

U jednom dobro proučenom primjeru, na probi jednog zbora sa 61 članom, u ožujku u državi Washington, jedna je osoba zarazila 52 osobe. Istraživanja dr. Benjamina Cowlinga, poznatog epidemiologa sa Sveučilišta Hong Kong, pokazuju da je oko 20 posto ljudi odgovorno za 80 posto slučajeva zaraze, i to na “superširiteljskim” događajima kao što su svadbe, mise, druženja u noćnim klubovima i karaoke zabave.

10. Virus ne mutira brzo

Dobra je vijest da novi koronavirus ne mutira brzo. – Primijećena stopa mutacije kod SARS-CoV-2 je oko dvije mutacije mjesečno, što je sporije nego kod gripe – ustvrdio je Trevor Bedford, računalni biolog iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson u Seattleu koji je razvio javno dostupnu stranicu Nextstrain za praćenje evolucije virusa SARS-CoV-2. Dosadašnja evolucija novog koronavirusa ukazuje da su svi postojeći sojevi u osnovi slični, a da je dominantan soj postao klad G. Prema istraživanjima znanstvenika Instituta “Ruđer Bošković”, taj soj bio je dominantan u Hrvatskoj tijekom proljeća.

11. Kortikosteroidi pomažu kod teških bolesnika

Kako za razvoj novog lijeka treba i više od 10 godina, liječnici u tretmanu oboljelih od covida-19 primjenjuju postojeće lijekove. Pokazalo se tako da deksametazon, jeftin i široko dostupan lijek koji spada u sintetske kortikosteroide, pomaže kod težih slučajeva covida-19 jer ublažava citokinsku oluju, odnosno pretjeranu imunološku reakciju organizma. Znanstvenici su tako spoznali da može smanjiti za trećinu smrtnost kod pacijenata na respiratorima. Sličan učinak pokazuju još neki kortikosteroidi. Antivirusni lijek remdesivir, originalno razvijen za borbu protiv ebole, smanjuje za jednu trećinu vrijeme potrebno za opravak pacijenta.

12. Cjepivo protiv koronavirusa je moguće

Mnogi su posljednjih mjeseci zbunjeni izjavama pojedinih znanstvenika da protiv koronavirusa možda nikad nećemo imati cjepivo kao što je slučaj kod HIV-a. No, to nije točno, što je pokazano u dosadašnjim pokusima na životinjama te kliničkim pokusima na ljudima.

Trenutno je u kliničkim ispitivanjima 40 cjepiva, od kojih devet u trećoj fazi. Cjepiva protiv koronavirusa izazivaju snažan imunosni odgovor, kako humoralni, tj. stvaranjem protutijela, tako i stanični, tj. stvaranjem citotoksičnih T limfocita koji ubijaju stanice zaražene virusom. Kolika će biti učinkovitost tog cjepiva te koliko će trajati zaštitni imunitet, to još ne znamo, piše Jutarnji list.


  KLJUČNE RIJEČI:   koronavirus /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.