Brešan uoči premijere novog filma: Nakon rata mislio sam da Hrvatska može biti najbolja zemlja na svijetu, ispao sam naivan - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Film  •   OBJAVA: 16.12.2018, 09:24h   •    

'Koja je ovo država'

Brešan uoči premijere novog filma: Nakon rata mislio sam da Hrvatska može biti najbolja zemlja na svijetu, ispao sam naivan


  Arhiva/ŠibenikIN Brešan uoči premijere novog filma: Nakon rata mislio sam da Hrvatska može biti najbolja zemlja na svijetu, ispao sam naivan
PIŠE ŠibenikIN
OBJAVA 16.12.2018, 09:24h

Nijedan se hrvatski film ne očekuje kao onaj s potpisom hitmejekera Vinka Brešana, a uoči premijere novog filma 'Koja je ovo država' koja je zakazana za 17. prosinca, Brešan je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju otkrio kakva se nosi s očekivanjima publike te koliko je njegov novi film odraz stvarnosti države.

Premijera filma je iza ugla. Kako je dočekujete? Ima li (pozitivne) treme?

Trenutak kad prvi put puštate film publici je uvijek delikatan. Naravno da postoji trema. Ali, to je dio ovog posla. Ja uvijek radim na isti način. Najbolje što znam i umijem. Koliko će se film svidjeti drugima to ne mogu kontrolirati. Mogu se samo nadati. A zbog onoga što nije u mojim rukama se ne treba nervirati, kazao je Brešan za Slobodnu Dalmaciju.

Kako se uopće nosite s očekivanjima od idućeg filma nakon što su vam prethodni, oni u žanru komedije, postajali megahitovi?

Nisu svi moji filmovi bili, kako vi kažete, "megahitovi“. Ono što mene sigurno zanima je komunikacija s publikom. Film je umjetnost u kojoj je "publika" u definiciji. Naime, film je prikazivačka umjetnost. Znači da se nekom mora prikazivati. Sam Orson Wells je rekao da film kao najpopularnija umjetnost mora imati nekakav komercijalni efekt. Nadam se da će publika prihvatiti film. U kolikoj mjeri? Tko to može znati.

Radni naslov filma bio je "Država" da bi postao "Koja je ovo država".  Zašto ste ga produžili?

Bit ću iskren: prvi put kad je film išao na natječaj HAVC-a naslov je bio "Koja je ovo država". Tada je film odbijen. Za drugi natječaj smo promijenili scenarij i skratili naslov u "Država". Na kraju smo se vratili prvom naslovu. Ti natječaji su se zbivali u turbulentna vremena kad su se događali, danas znamo, potpuno neargumentirani napadi na HAVC i Hrvoja Hribara.

Koliko je film odraz stvarnosti naše države? Mislite li da bi se neki pojedinci mogli u njemu prepoznati? Je li to i namjera?

Film "Koja je ovo država" je svojevrsna komedija apsurda. Nižu se apsurdne situacije jedna za drugom. No, scenarist Matišić i ja nismo koristili ove naše, svakodnevne apsurdne situacije, već smo u njima pretjerivali. Vjerujem da se upravo u pretjerivanju može doći do istine. Koliko je to odraz naše stvarnosti to će suditi gledatelj. Što se tiče prepoznavanja, nadam se da će se u filmu prepoznati svi.

Presicu ste održali u Kulmerovim dvorima, domu obitelji Todorić, kao "idealnom kulisom" za predstavljanje filma. Zašto je to idealna kulisa?

Film se zove "Koja je ovo država" i htjeli smo održati presicu na nekom mjestu koje publika može povezati s državom. Prva ideja nam je bila na Markovu trgu, ali smo od toga odustali jer previše ovisimo o vremenu, kiši i sl. Onda smo shvatili da bi mogli održati presicu u Kulmerovim dvorima. E, taj prostor, zbog "Lex Agrokora" i zbog čitavog niza razloga, itekako ima veze s državom. Održati presicu filma o državi u Kulmerovim dvorima djelovalo nam je kao dio apsurda u kojem živimo i o kojem ovaj film govori. Po reakcijama medija ispalo je odlično.

Izjavili ste nam da komedija ovaj put "ima stupanj više apsurda". Znači li to da je hrvatsko društvo postalo apsurdnije?

Ne znam da li su danas društvene situacije u Hrvatskoj apsurdnije nego prije ili mi te apsurde više osjećamo nego smo ih osjećali ranije.

Koji bi bio vaš odgovor na pitanje koja je ovo država? U kakvoj državi Vinko Brešan stvara danas u odnosu na 1996. i vrijeme "Rata na mom otoku", tj. 2000. i "Maršala", te 2012. i "Svećenikove djece"?

Vremena su različita, pa su i filmovi različiti. "Kako je počeo rat na mom otoku“ je nastao 1996. godine. Stanje u društvu je bilo bitno drugačije. Tada je godinu ranije završio rat i u zemlji, i u meni je vladao optimizam. Tada samo svi iskreno vjerovali da Hrvatska može biti upravo onakva kakvu želimo, da može biti najbolja zemlja na svijetu. I bili smo naivni. Danas, u 2018. godini suočeni smo s ogromnim razočaranjima. Nezadovoljni su kulturnjaci i branitelji, roditelji i učenici, radnici i poslodavci… Ne znam koji segment društva nije nezadovoljan. Zbog toga je i "Koja je ovo država" drugačiji film od "Kako je počeo rat na mom otoku".

Zanimljivo je da su vaši filmovi postajali hitovi, neovisno o političkoj klimi koja je varirala od kraja devedesetih naovamo. Vlade se mijenjaju, s njima i ideologije  ali vaši filmovi (p)ostaju hitovi i ideološki ostaju isti...

- Ja sam skeptik i zbog toga ne mogu imati nikakvu ideologiju. Zbog toga ni moji filmovi nemaju ideologiju. Meni su ideologije smiješne, pogotovo na nekim lokalnim, razinama. U "Maršalu" smo se smijali titoizmu, u "Svećenikovoj djeci" klerikalizmu….. Čemu ćemo se smijati u filmu "Koja je ovo država" morate sami zaključiti.

Koliko bi "Koja je ovo država" bila univerzalna i snimljiva u vrijeme "Rata na mom otoku" i "Maršala"?

Ne bi mi ovakav film pao na pamet u devedesetima. Od 1995. do 2000. su bile godine nade i nekakve, danas vidimo, naivne vjere da sve možemo. Ali, isto kao što tada ne bih nikako želio snimati "Koja je ovo država" tako ni danas ne bi mogao snimati ni "Kako je počeo rat na mom otoku" ni "Maršal".  Ti filmovi su filmovi optimizma. Danas se ja tako ne osjećam.

Koliko se toga promijenilo od "Rata na mom otoku" u hrvatskom društvu, a koliko ostalo isto?

Bojim se da se sve promijenilo. Malo toga je ostalo isto. Izgubili smo vjeru u pozitivnu promjenu.

Cijeli intervju pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.


  KLJUČNE RIJEČI:  Vinko Brešan /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.