- Od siječnja 2020. do kraja svibnja 2021. evidentirali smo ukupno 18 slučajeva i to 14 tijekom 2020., a četiri slučaja u 2021. godini. Od svih navedenih, u jednom slučaju 2021. počinitelj je bila ženska osoba – kazao je Pavić. 

Kazneno djelo nametljivog ponašanja u naše zakonodavstvo uvedeno je tek 2013. godine na preporuku Vijeća Europe. 

Tako Zakon kaže da onaj 'tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.'

Ako je pak kazneno djelo počinjeno u odnosu na sadašnjeg ili bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga ili istospolnog partnera, osobu s kojom je počinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
- Nakon dojave/prijave oštećene osobe policija poduzima mjere i radnje na utvrđivanju počinitelja (ukoliko je nepoznat) ili odmah provodi kriminalističko istraživanje kako bi potvrdili/negirali elemente kaznenog djela, nakon čega se adekvatnim pismenima obavještava nadležno državno odvjetništvo – pojašnjava glasnogovornik policije Šime Pavić. 

Nerijetko su počinitelji kaznenog djela uhođenja odnosno nametljivog ponašanje bivši partneri. 

- Kad su takvi slučajevi u pitanju tu osim nametljivog ponašanja bude i prijetnji zbog razilaženja, dok postoji određen broj slučajeva kad počinitelj želi bliski kontakt sa žrtvom bez da je poznaje i takvim pristupom kod oštećene osobe stvara osjećaj straha i tjeskobe – nastavlja Pavić. 

Nakon što se utvrde elementi kaznenog djela policija predlaže da se počinitelju izrekne zaštitna mjera zabrane uspostave kontakta i približavanja žrtvi. 

- Mjera se u slučaju kršenja može počinitelju zamijeniti određivanjem istražnog zatvora. U slučaju izricanja zaštitne mjere prema počinitelju, policija uspostavlja kontakt sa žrtvom i provjerava je li bilo kršenja mjere i ukoliko jest onda se šalje izvješće nadležnom državnom odvjetništvu ili sudu (ovisno tko je odredio zaštitnu mjeru) i postupa po njihovoj odluci – pojašnjava nam Pavić.

Nadalje ističe kako se progonitelji često, i to nakon što im žrtve daju do znanja da ne žele nikakav kontakt, pojavljuju na mjestima gdje se žrtva kreće. 

- Kao obrazac ponašanja takve osobe stoji i to da žrtvu zove telefonom kako bi razgovarao ili prekida čim se uspostavi veza. Šalje brojne SMS poruke, e-mailove, pisma te neželjene poklone. Dolazi pred kuću ili posao i prijeti da će ozlijediti žrtvu ili njoj drage ljude. Oštećuje ili prijeti da će oštetiti kuću, automobil ili druge stvari koje posjeduje ili koristi žrtva. Koristi čak i tehnološke mogućnosti (kamere, fotoaparate, GPS, internet i drugo) kako bi pratio ili nadgledao kretanje i aktivnosti žrtve – navode iz policije. 

Ključan element kaznenog djela u takvim slučajevima je upravo upornost počinitelja da ostvari kontakt ili komunikaciju s žrtvom, kako svakodnevni ili na drugoj vremenskoj bazi koja duže traje. 

- Pozornost policije nad ovakvim kaznenim djelima je velika, obzirom da se ponekad radi o nepoznatim počiniteljima koje tek treba otkriti, dok žrtvi nije ugodno da dobiva poruke ili pozive od nepoznate osobe koja je moguće u blizini nje. Policija svakom predmetu postupa s jednakim obzirom, posebno prema žrtvama, u slučaju da građani smatraju kako je netko nametljiv prema njima ili želi ostvariti neželjeni kontakt neka se ne ustručavaju prijaviti i nakon što se sve činjenice istraže utvrdit ćemo ima li elemenata kaznenog djela i u svakom slučaju pružiti građanima osjećaj sigurnosti – zaključuje Pavić.