Evo kako je Juraj Šižgorić u 15. stoljeću opisao šibenske običaje - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Baština  •   OBJAVA: 31.07.2013, 15:18h   •    

Hrvatski mitovi i legende

Evo kako je Juraj Šižgorić u 15. stoljeću opisao šibenske običaje


  arhiva Gradske knjižnice Juraj Šižgorić Evo kako je Juraj Šižgorić u 15. stoljeću opisao šibenske običaje
PIŠE Šibenik IN
OBJAVA 31.07.2013, 15:12h

Stranica 'Hrvatski mitovi i legende' koja se bavi proučavanjem običaja, navika, legendi i tradicija iz svih krajeva Hrvatske, ponovno se posvetila Šibeniku. Izdvojili ulomak iz knjige Jurja Šižgorića 'De morbius quibusdam Sibenici' iz 15. stoljeća. Neke od starih šibenskih običaja su većini poznati, a za neke možda i niste znali pa vam toplo preporučamo da pročitate Šižgorićev osvrt i usporedbe s antičkim običajima.

 

Uz zakone naši građani imaju neke posebne običaje pa i neke strane koje su usvojili od susjeda. Tako se služe ilirskim poslovicama, koje sam latinski nazvao dicteria i iz domaćeg jezika preveo na latinski zajedno s Ivanom Naplavićem, učenim i rječitim mužem. Oštroumniji od njih ne čine mi se naime ni Solonovi zakoni, ni izreke Nume Pompilija, ni sami Pitagorini propisi.

Osim toga, u žalosti pri sprovodu žene glasno izriču naricaljke, koje diraju i potiču na plač i ljude tvrda srca i koje su dirljivije od tužbalica Teide i majke Erijalove, kojima su barbarskim zavijanjem oplakivale smrt svojih sinova.

Pri svadbi plešu i pjevaju neke svatovske pjesme kakve nismo čuli da je pjevao ni Katul ni Klaudijan. Nadalje, obijesna mladež, obuzeta ljubavnom čežnjom, noću glasno pjeva takve ljubavne pjesme kakve bi jedva spjevao uglađeni Tibul ili nježni Propercije ili razbludni Likoridin Gal ili Sapfa s Lezbosa.

I vrteći kamen za tiještenje ulja naizmjence improviziraju pastirske pjesme tako da bi rekao kako se pred Palemonom natječu u pjevanju Dameta i Menalka.

Osim toga u plesu prema ritmu pjesme topoću nogama. Opisujući taj prizor, Galeotto u djelu O čovjeku kaže: Kod Slavena je sada uobičajen onaj način iz antike. Kad se naime plešući zaustave, svi u isti čas udaraju nogom u zemlju.

I kao što su se za vrijeme Saturnalija u Rimu dječaci igrali orasima, a odrasli se ljudi kockali, donosili darove i zauzvrat dobivali na gozbi druge darove, tako se taj običaj održava u gradu Šibeniku o najvećoj svetkovini, Rođenju Gospodinovu, u onom mjesecu u kojem su to radili u okviru Saturnalija, a mi, uklonivši pogansku zabludu, za vrijeme Božića. Zato Seneka piše o tome Luciliju ovim riječima: Prosinac je mjesec kad je Rim u najvećem poslu. Sve odzvanja od silnih priprema. Na najsvečaniji dan, na Božić, svetkujući taj blagdan ovdje jedan cjeliva drugoga javljajući time kao zalogom mira da je došlo vrijeme  spasenja i da se rodio tvorac mira, za kojim je silno čeznula čitava zemlja i čijoj se ljepoti divi sunce i mjesec.

Literatura: ŠIŽGORIĆ Juraj, De morbius quibusdam Sibenici, XV. st.


  IZVOR ČLANKA:   Hrvatski mitovi i legende

  KLJUČNE RIJEČI:  Juraj Šižgorić / Šibenik / stari običaji / običaji / Hrvatski mitovi i legende /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.