U Drnišu se nalaze najvažniji spomenici iz vremena osmanske vladavine - džamija i jedinstveni minaret :: ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 06.01.2018, 09:32h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

U Drnišu se nalaze najvažniji spomenici iz vremena osmanske vladavine - džamija i jedinstveni minaret


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 06.01.2018, 09:32h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš u svojoj novoj kolumni piše o malo poznatoj činjenici da je grad Drniš po količini sačuvane osmanske povijesne arhitekture, najznačajniji grad u Hrvatskoj.

Više od 150 godina Osmanlije su vladale zaleđem Dalmacije, ako se zaleđem dalmatinskih gradova mogu smatrati Skradin, Solin i Klis. Osmanska vojska redovito se zalijetala pod bedeme Šibenika i Splita, koji su u to vrijeme bili na prvoj crti obrane kršćanstva. Izuzmemo li prelijepi nedovršeni han Jusufa Maškovića u Vrani, Drniš je po količini sačuvane osmanske povijesne arhitekture najznačajniji grad u Hrvatskoj. 

Međutim, drniški slučaj nije pravilo nego rijetkost. Osmanskih spomenika u Hrvatskoj i Dalmaciji sačuvalo se jako malo. Iako su građani dalmatinskih gradova intenzivno trgovali s podanicima Osmanlija, a Šibenik izvlačio veliku dobit od trgovine solju, rat je u ta vremena 16. i 17. stoljeća bio temeljit i neumoljiv. Osmanski spomenici uništavani su već krajem 17. stoljeća, a trend se nastavio duboko i u 19. stoljeću. Tako se na primjer iz vremena Osmanlija sačuvalo svega nekoliko njihovih jednostavnih nadgrobnih spomenika tzv. mezarskih nišana, kao onaj naknadno uzidani u grobljansku crkvu sv. Mihovila u Konjskom u zaleđu Splita.  

Nakon oslobođenja Drniša od Osmanlija krajem 17. stoljeća, džamija Halil hodže je pretvorena u crkvu sv. Ante. Od tri djelomično sačuvane nekadašnje islamske bogomolje (džamije) u Hrvatskoj, jedna se nalazi u Drnišu. Ostale dvije su u Đakovu (danas župna crkva Svih Svetih) i na kliškoj tvrđavi (danas crkva sv. Vida). Današnji središnji, kvadratni dio crkve sv. Ante, zapravo je bivša džamija. U to vrijeme nije bilo uopće neuobičajeno da se bivše džamije, u nedostatku boljeg rješenja, pretvaraju u katoličke crkve. Vrlo je čest slučaj da su iste te džamije, prije osmanskog osvajanja bile kršćanske crkve.

Današnji izgled drniškog minareta

Drugi važni osmanski spomenik u Drnišu je minaret, jedini takav povijesni islamski vjerski objekt preostao u Hrvatskoj. Bio je dio džamije koja se kraj njega nalazi u arheološkom sloju. Ostaci džamije kraj drniškog minareta, još uvijek se lijepo vide na crtežu glasovitog engleskog arhitekte Thomasa Grahama Jacksona u njegovoj putopisnoj knjizi po Dalmaciji, Kvarneru i Istri, što ju je objavio u Oxfordu u Velikoj Britaniji 1887. godine.

Minaret se sačuvao do podnožja balkona takozvane šerefe s kojeg je mujezin pozivao muslimane na molitvu. Unutar minareta djelomično su se sačuvale izvorne zavojite kamene stube. Nažalost vitki minaret, koji je građen isključivo od kamena, u prošlom je stoljeću obnovljen na neprihvatljiv način armiranim betonom, pa u budućnosti prijeti opasnost da se sruši.

Tako je Drniš jedinstven i po tome što od njegovih nekadašnjih pet džamija, pouzdano poznajemo poziciju dviju. 

Stoljetno uništavanje osmanskih spomenika, nije opravdanje za potpuni kaos u pogledu poznavanja osmanske baštine u ozbiljnoj znanstvenoj literaturi u Hrvatskoj. U ono malo radova i knjiga posvećenih ostacima osmanskih spomenika u Hrvatskoj, srednjovjekovne tvrđave hrvatskog plemstva proglašavane su osmanskim kulama, potvrđene rimske ceste turskim kaldrmama, neki austrijski mostovi osmanskim građevinama, a i danas postoje knjige u kojima možete naći potpuno netočni podatak da je ime grada Drniša osmanskog ili čak perzijskog porijekla. Nije čudno da se u istoj toj literaturi i srednjovjekovni dio drniške tvrđave hrvatskih Nelipića, bez problema proglašava osmanskom tvrđavom, makar je jedina poznata osmanska tvrđava u Dalmaciji sagrađena 1531. godine u Solinu na prostoru pod nazivom Gradina.
Nažalost, kako vidimo kaos oko osmanske baštine je toliki da bismo ovu kolumnu slobodno mogli nazvati: ´Što znamo, a koliko ne znamo o osmanskoj arhitekturi.´

Drniški minaret s ostacima džamije na crtežu Thomasa Grahama Jacksona


  KLJUČNE RIJEČI:  Ivo Glavaš / Drniš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.