Siverić, prva industrijska zona u Dalmaciji, spreman za novi početak - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 17.03.2018, 08:43h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Siverić, prva industrijska zona u Dalmaciji, spreman za novi početak


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 17.03.2018, 08:43h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš u novoj kolumni piše o Siveriću koji je početkom prošlog stoljeća bio prva i najveća industrijska zona u Dalmaciji.

Prije izgradnje industrijskih postrojenja na području Solina početkom 20. stoljeća, rudnik ugljena u Siveriću sjeverno od Drniša bio je prva i najveća industrijska zona u Dalmaciji. Navodno su nalazišta ugljena na prostoru Siverića otkrivena i iskopavana još polovinom 18. stoljeća, ali ti povijesni podaci nisu potvrđeni. Ono što je povijesno potvrđeno je da prava eksploatacija rudnika počinje tek za vrijeme austrijske uprave u Dalmaciji u prvoj polovini 19. stoljeća.

Ugljen iz rudnika u Siveriću bio je potreban za parobrode poduzeća Lloyd u Trstu, koji su redovno plovili na liniji Trst u Italiji – Patras u Grčkoj. Siverićki ugljen, iako slabije kvalitete, bio je znatno jeftiniji od onog iz Velike Britanije. Ugljen se izvozio preko šibenske luke i transportirao iz Siverića na najprimitivniji način, zaprežnim seoskim kolima.

Ulaz u jamu rudnika u Siveriću, snimljen početkom 20. stoljeća

Ekspanzija rudarstva u Siveriću počinje 1873. godine kad rudnik kupuje talijanska tvrtka pod nazivom ´Societa del Monte Promina´ iz grada Torina. Tvrtka ´Monte Promina´ za potrebe rudnika gradi željezničku prugu Siverić-Perković-Split s ogrankom Perković-Šibenik koja je dovršena 1877. godine i kojom se i danas prometuje. Posao se širi, pa je 1902. godine sagrađen i odvojak pruge od Drniša prema novootvorenom rudniku u Velušiću. Sedam godina poslije za potrebe oba rudnika, sagrađena je i hidrocentrala na rijeci Krki na Roškom Slapu. Odatle je 1925. godine grad Drniš prvi put dobio struju. Iznad rudnika nastaje rudarsko naselje sa stambenim zgradama za radnike, zgradom prve osnovne škole, poštanskim uredom i žandarmerijskom vojarnom.

Potpuno nekontrolirana, neplanska i sveopća eksploatacija rudnika u Siveriću počinje iza Drugog svjetskog rata, što dovodi do brzog zatvaranja rudnika. Tako se socijalističko društvo, koje se navodno najviše brinulo za radnička prava, prema prirodnim resursima i okolišu odnosilo gore nego društvo u 19. stoljeću. Za usporedbu, količina ukupno iskopanog ugljena tijekom 19. stoljeća iznosila je jedva nešto preko 100.000 tona, dok je samo od 1945. do zatvaranja rudnika 1970. godine iskopano 2.300.000 tona ugljena. Prestanak rada rudnika 31. kolovoza 1970. godine, označio je početak iseljavanja stanovništva koje traje i danas. Rudarsko naselje u Siveriću naglo je opustjelo i danas izgleda kao da je zaustavljeno u vremenu ili kao da je kulisa za neki povijesni film. 

Shema rudarskih jama ispod Siverića

Tako je izgledao početak i nagli kraj rudnika u Siveriću.

I onda se stvar, nakon pedeset godina potpunog zaborava u jednom trenu okreće. Inicijativom grada Drniša i novcem Europske unije počet će se pomalo obnavljati zaboravljeno rudarsko naselje u Siveriću. Prva je na redu zgrada nekadašnjeg Doma kulture, sagrađena nakon Drugog svjetskog rata. Postali smo svjesni da je rudarsko naselje u Siveriću vrijedna kulturna baština koja ima potencijal međunarodnog kulturnog i turističkog proizvoda. A ako su negdje fondovi Europske unije upotrijebljeni na najplemenitiji mogući način, onda je to u Siveriću jer će zasigurno udahnuti novi život prostoru šibenske zagore koji bespovratno izumire.


  KLJUČNE RIJEČI:  Ivo Glavaš / Siverić /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.