Malena tvrđava Čačvina kontrolirala je sav promet između srednje Dalmacije i Bosne - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 02.06.2018, 09:40h   •    

Nepoznato o dalmatinskim tvrđavama

Malena tvrđava Čačvina kontrolirala je sav promet između srednje Dalmacije i Bosne


  ŠibenikIN Malena tvrđava Čačvina kontrolirala je sav promet između srednje Dalmacije i Bosne
PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 02.06.2018, 09:40h

Bit će skoro godinu dana otkako je šibenska tvrđava sv. Nikole postala sastavnim dijelom UNESCO-ve liste zaštićene svjetske baštine što je sjajan povod za specijalku, novu seriju kolumni Ive Glavaša koji od prošle subote za vas obilazi dalmatinske tvrđave i otkriva mnogo toga javnosti nepoznatoga.

Ono što je u antičko vrijeme branilo tisuće rimskih vojnika, smještenih u legijskom logoru Tiluriju (današnji Gardun iznad Trilja), to je od srednjeg vijeka čuvala tvrđava Čačvina. Danas je teško i zamisliti da je u prošlosti ta malena tvrđava kontrolirala sav promet između srednje Dalmacije i Bosne. Sagrađena na strateškom mjestu na visini od 706 metara, nepunih šest kilometara istočno od Trilja, čuvala je značajni i najkraći putni pravac kojim se iz srednjovjekovnog Splita moglo doći u središnju Bosnu. Ustvari Čačvina se nalazila na jednoj od nekad najvažnijih rimskih cesta kojom se iz antičke Salone, preko Buškog blata i Kupresa, dolazilo u današnje Sarajevsko polje. Upravo ispod Čačvine ide jedan krak opisane rimske ceste. I danas je istim smjerom, ali suvremenom cestom, iz Dalmacije najbrže i najlakše doći do Sarajeva.

Velika istočna kula na Čačvini

Tvrđava Čačvina se oblikom u cijelosti prilagodila izduženoj litici na kojoj je sagrađena, a sastojala se samo od dvije kule i obrambenog bedema koji ih je povezivao. Veća, istočna kula izvana je obla, a iznutra ima šesterokutni tlocrt. Manja, zapadna kula, posve je okrugla. Prostor unutar tvrđave, između kula, širok je samo nekoliko metara. Ukupno je tvrđava Čačvina bila duga manje od 70 metara.

Iako se Čačvina prvi put u povijesti spominje 1371. godine, na tom mjestu već u kasnoantičko vrijeme 5. ili 6. stoljeća vjerojatno je bila kula. Možda tu kasnoantičku utvrdu na Čačvini predstavlja upravo unutrašnji šesterokutni dio istočne kule. Najpoznatiji srednjovjekovni gospodari Čačvine bili su hrvatski plemići Nelipići. Kako su Nelipići u 15. stoljeću ostali bez muških potomaka, Čačvina je nakon njih promijenila više vlasnika. Osmanlije osvajaju Čačvinu 1513. godine i u njihovim rukama, uz manje prekide ostaje više od dvjesto godina, sve do 1718. godine kad je preuzimaju Mlečani. Dugotrajno osmansko vladanje ostavilo je traga na Čačvini. Mjesto na kojem je sagrađena Čačvina na kartama se naziva tabija što, prevedno s turskog, znači utvrda.

Nacrt tvrđave Čačvina

Za razliku od Osmanlija, Čačvina Veneciji nije više predstavljala važnu utvrdu i ona vrlo brzo počinje propadati. Od potpune propasti spašava je ponajviše lokalno stanovništvo koje 1992. godine osniva udrugu ´Tvrđava Čačvina´, nakon čega kreću čišćenje, istraživanje i obnova tvrđave.

Kad se jednom popnete na malenu tvrđavu Čačvinu, čeka vas velik i nezaboravan pogled. U daljini se vidi Sinjsko polje, najveće kraško polje u Dalmaciji, a iza njega planina Kamešnica, prirodna granica Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.

Manja zapadna kula na Čačvini

 


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.