Kako sam saznao sve o srednjovjekovnom lancu na ulazu u kanal sv. Ante i koje su zablude o njemu postojale - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 20.01.2018, 08:52h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Kako sam saznao sve o srednjovjekovnom lancu na ulazu u kanal sv. Ante i koje su zablude o njemu postojale


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 20.01.2018, 08:52h

Šibenski konzervator i naš kolumnist Ivo Glavaš u novoj kolumni piše o srednjovjekovnom lancu u kanalu sv. Ante koji je služio za zaštitu od neprijateljskih brodova. Glavaš otkriva kako je moguće rastegnuti takav lanac preko 150 metara širokog ulaza u šibenski kanal.

Za zaštitu od dolaska neprijateljskih brodova pod zidine srednjovjekovnog Šibenika, preko gotovo 150 metara širokog ulaza u šibenski kanal sv. Ante nije bilo moguće rastegnuti klasični željezni lanac. Suvremena znanost nam pomaže shvatiti, da je takav dugački i teški lanac mogao biti postavljen jedino na način da pluta na drvenim trupcima. Štoviše, bez ikakvih ozbiljnih analiza, smatralo se da je lučki lanac neprijateljska vojska mogla jednostavno prekinuti, što se nikad u povijesti nije dogodilo. Ali znanost je do tih zaključaka došla tek nedavno i ne u Hrvatskoj. Što ne znači da sve nije prošlo bez Hrvata, i to jednog Šibenčanina.

Način na koji je lanac na drvenim trupcima u kanalu sv. Ante mogao biti rastegnut

Kao i u slučaju nekih rijetkih bolesti, znanstvenike dugo nije zanimao način na koji su postavljani veliki željezni lanci za zaštitu morskih luka na Mediteranu. Ulazi u luke najčešće su bili široki nekoliko desetaka metara, a na toj duljini klasični lanac bilo je lako rastegnuti. 

Osim toga, iako bismo pomislili da je zaštita luke lancem bila karakteristična za zapadnoeuropska srednjovjekovna kršćanska kraljevstva, lancima su svoje luke pred kršćanskim vitezovima prvenstveno štitili islamski vladari na Bliskom istoku. Nakon pada Akre 1291. godine, posljednjeg većeg križarskog grada u Svetoj zemlji u muslimanske ruke, tamo prestaje korištenje lanaca za zaštitu luka. Muslimanski vladari neke gradove čak ruše i grade ih podalje od obale, kako ne bi bili izloženi pomorskom iskrcavanju kršćanske križarske vojske iz Europe. I tako su lučki lanci pali u povijesni zaborav. 

Sve dok 1996. godine Vladimir Zorić, Šibenčanin koji je predavao na Sveučilištu u Palermu u Italiji, nije došao do zaključka da su tako dugački lučki lanci morali plutati na drvenim trupcima. Zorić je zapazio podatak, objavljen u Hrvatskoj 1955. godine, da su Dubrovčani u srednjem vijeku naručivali drvo za lučki lanac. Nakon njega, danas umirovljeni australski povjesničar John Pryor 2007. godine intenzivno proučava povijesne podatke i ostatke najpoznatijeg i najduljeg, 750 metara dugačkog lanca preko zaljeva Zlatni rog u bizantskom glavnom gradu Carigradu, danas Istanbulu u Turskoj. Tek tada znanstvenici su dobili cjelovitu sliku o tome kako su funkcionirali ti golemi lanci na drvenim trupcima. 

Crtež Dubrovnika s lučkim lancem osmanskog admirala i kartografa Piri Reisa (početak 16. st.)

Povijesni podaci nam kažu, da je lanac s drvenim trupcima u Carigradu služio i kao most preko zaljeva Zlatni rog. Za lanac su bili privezani brodovi koji su štitili ulaz u zaljev. Kad je križarska vojska 1203. godine napala Carigrad, nije prekinula lanac, jer za tako nešto nije postojala tehnologija. Križari su najprije osvojili kulu nasuprot Carigradu, od koje je počinjao lanac, i naprosto ga otkačili. Carigrad je nakon toga, gotovo sam od sebe, pao u križarske ruke. Prema istom scenariju, kad su Mlečani 1409. odlučili definitivno osvojiti Šibenik, najprije su podmitili zapovjednika kula na ulazu u kanal sv. Ante između kojih je bio rastegnut lanac. Nakon gubitka kula na ulazu u kanal, sudbina Šibenika bila je zapečaćena.

Šibenik je jedini grad na svijetu gdje je lučki lanac, rastegnut među kulama, toliko udaljen od gradskih bedema. U obrani grada od Venecije, to je bilo fatalno. Ono što je nekad bilo fatalno, danas je možda još jedan razlog zbog kojeg  je obrambeni sustav grada Šibenika, a ne samo katedrala sv. Jakova i tvrđava sv. Nikole, trebao biti na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Ostaci golemog carigradskog lanca snimljeni 1899. godine u Istanbulu


  KLJUČNE RIJEČI:  Kanal sv. Ante / Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.