Kako čudesni život baruna von Degenfelda po kojem je nazvana tvrđava Barone vidi povjesničar po struci - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 03.03.2018, 09:10h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Kako čudesni život baruna von Degenfelda po kojem je nazvana tvrđava Barone vidi povjesničar po struci


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 03.03.2018, 09:10h

Šibenska tvrđava Barone dobila je ime po njemačkom plemiću barunu Christophu Martinu von Degenfeldu koji ju je, kao organizator obrane Šibenika od Osmanlija, odlučio izgraditi 1646. godine, piše konzervator Ivo Glavaš u svojoj novoj kolumni u kojoj otkriva malo poznate detalje o životu baruna von Degenfelda.

Barun Degenfeld kao iskusan vojnik stupio je u službu Venecije 1642. godine, o čemu podosta toga znamo. Ono što ne znamo je što je barun Degenfeld, koji se rodio 1599. godine u obiteljskom dvorcu Eybach na jugu Njemačke, radio do tada. 
Degenfeldi su kao plemići poznati još od 13. stoljeća u današnjoj južnoj njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, tada dijelu velike Habsburške monarhije. Degenfeldu je kao jednogodišnjem dječaku ubijen otac, a kao mladić je pohađao tada poznata europska sveučilišta Strasbourg, Tübingen, Jenu i putovao posvuda po Europi. Sve do izbijanja krvavog Tridesetogodišnjeg rata 1618. godine, kada kao vojni časnik stupa u službu Habsburške monarhije. Iako je rat formalno bio sukob između katolika i protestanata, radilo se o obračunu nekih evropskih sila s katoličkom Habsburškom monarhijom sa središtem u Beču. Vjera je po običaju bila samo izgovor. Tako je katolička Francuska bila na strani protestanata protiv bečkog cara.

Kako su države i gradovi u Tridesetogodišnjem ratu po potrebi mijenjali strane, tako su radili i plemići. Plemići Degenfeldi od 16. stoljeća bili su protestanti, ali naš Christoph Martin von Degenfeld odgojen je kao katolik. U početku Tridesetogodišnjeg rata istakao se u službi i glavnim bitkama za katoličkog habsburškog cara Ferdinanda II. pa je od cara dobio odličja i povratio davno izgubljenu obiteljsku titulu. Borio se pod zapovjedništvom tada najpoznatijih carskih generala, grofova Albrechta von Wallensteina i Johanna von Tillyja.

Dvorac Eybach gdje se rodio barun Degenfeld, ponovno izgrađen u 18. stoljeću

Iznenada 1632. godine mijenja stranu i bori se za protestantskog švedskog kralja Gustava Adolfa II. Švedskom kralju, koji je s velikom vojskom intervenirao u događanja u Europi, Degenfeld je ustrojio dvije konjaničke regimente i postao pukovnikom konjaništva. Ponovno sudjeluje u odlučnim bitkama, ali sada na strani protestantske vojske. Kao odgovor, habsburški car mu je zaplijenio svu imovinu, a barun Degenfeld s obitelji 1634. godine bježi najprije u Strasbourg, a potom u Francusku gdje postaje časnik francuske konjice. U francuskoj vojsci brzo napreduje do mjesta glavnog zapovjednika tzv. strane konjice. Zbog dvorskih spletki bježi iz Francuske pa stupa u sedmogodišnju mletačku službu. Tako iskusan vojni zapovjednik kao što je Degenfeld, brzo se istaknuo u borbi s Osmanlijama i postao spasiteljem Dalmacije u prvoj fazi Kandijskog rata. Kad se 1648. godine istekom sedmogodišnjeg ugovora, ali i zbog lošeg zdravlja povukao na svoje staro imanje u Eybachu u Njemačkoj, Venecija ga je bezuspješno više puta pozivala da se vrati u njenu vojnu službu.

Kako je odnedavno u Šibeniku počelo široko zanimanje za povijest i spomenike našeg grada, tako se navodno senzacionalno otkrivaju potpuno nepoznati podatci i o barunu Degenfeldu. 

Međutim, senzacije nema. Za sve su krive internetske stranice njemačke Wikipedije koje uglavnom donose podatke iz Njemačkog biografskog leksikona iz 1957. godine u kojem su opet sažeti podaci o barunu Degenfeldu poznati još u 19. stoljeću. U austrijskim i njemačkim arhivima još nitko nije bio. 

Toliko o senzacijama. A o životu baruna Degenfelda kod nas nažalost ne postoji niti jedan ozbiljan znanstveni rad ili knjiga pa je sve što znamo svedeno na skromnu literaturu na njemačkom jeziku iz polovine i kraja 19. stoljeća. Jedina Degenfeldova biografija tiskana u Beču 1881. godine ima znakoviti naziv: ´Christoph Martin Freiherr von Degenfeld, mletački general, generalni guverner Dalmacije i Albanije i njegovi sinovi´. Doista, svaka čast entuzijastima i njihovom svekolikom zanimanju za Šibenik, ali prepustimo ipak povijest povjesničarima. Kao što prepuštamo zgrade arhitektima, sudske parnice pravnicima i pacijente liječnicima.

Što je na kraju bilo s barunom von Degenfeldom? Umro je od bolesti 1653. godine. Pokopan je u crkvi sv. Cirijaka u njemačkom gradu Dürnau. Na grobu mu je, na početku podužeg natpisa, zapisano: ´Ovdje počiva cvijet Njemačke, hrabri francuski ratnik i veliki pobjednik nad Turcima´. Tako je doista i bilo.

Jedini poznati portret baruna Christopha Martina von Degenfelda

 


  KLJUČNE RIJEČI:   Barone / Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.