Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 29.07.2017, 08:18h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Iako bi to neki htjeli, Velika Mrdakovica nije hrvatska Mikena


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 29.07.2017, 08:18h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš u svojoj novoj kolumni piše o arheološkom lokalitetu u zaleđu Vodica Velika Mrdakovica, koju često nazivaju hrvatskom Mikenom. Glavaš objašnjava zašto je taj naziv, ipak, neopravdan te kako se koristi tek da bi se zadovoljila puka želja za senzacijom.

Beznačajnu gradinu Veliku Mrdakovicu u zaleđu Vodica, mediji u posljednje vrijeme učestalo proglašavaju ni manje ni više nego hrvatskom Mikenom. Navodno bi se tamo u arheološkim iskopavanjima uskoro trebale pronaći velebne rimske javne i sakralne građevine. Za početak, oni koji pokušavaju usporediti Veliku Mrdakovicu s Mikenom, trebali bi znati kakvo je značenje prave, grčke Mikene. Mikena je u prapovijesti u 2. tisućljeću prije Krista bila dominantno naselje u južnoj Grčkoj na poluotoku Peloponezu, a to se razdoblje znakovito naziva mikenskom kulturom. Na svom vrhuncu, oko 1350 godine prije Krista, procjenjuje se da se Mikena prostirala na 32 hektara i imala približno 30.000 stanovnika. 

Glasovita ˝Lavlja vrata˝ u Mikeni

Ruševine Mikene su već u rimsko doba bile turistička atrakcija o čemu postoje povijesni zapisi glasovitog grčkog geografa Pauzanije iz 2. stoljeća poslije Krista. Nakon arheoloških iskopavanja koja su započela još u 19. stoljeću, na svjetlo dana izašle su velebne građevine prapovijesne Mikene. Na prostoru Mikene, 1874. godine počeo je iskopavati i poznati Heinrich Schliemann pionir njemačke arheologije za kojeg se vjeruje da je iskopao mitsku Troju. Zbog svega toga Mikena je 1999. godine upisana na svjetsku listu kulturne baštine UNESCO-a.

Za razliku od Mikene, gradina Velika Mrdakovica u vodičkom polju povijesno je bezimeno naselje rimskih saveznika Liburna. To naselje je toliko beznačajno da njegovi stanovnici nisu ostavili niti jedan kameni nadgrobni spomenik kakvih primjerice ima na stotine u današnjem Danilu, nekadašnjem rimskom Rideru. Osim toga, svi nalazi s Velike Mrdakovice upućuju na zaključak da je tamo život prestao u 3. stoljeću poslije Krista jer su se stanovnici s tog besperspektivno mjesta preselili negdje drugdje u Rimskom Carstvu. Arausa, navodni povijesni naziv Velike Mrdakovice, isto tako može se odnositi na veću i značajniju gradinu Dragišić ili neko drugo mjesto.  

Pogled na Mikenu

Doista ni čovjeku posve neupućenom u arheologiju, nije teško zaključiti da su usporedbe Velike Mrdakovice s grčkom Mikenom neprimjerene. Znanstvenici, naravno, nemaju nikakvih nedoumica o Velikoj Mrdakovici, pa je čudno da se unatoč tome u tisku i dalje pojavljuju napisi o hrvatskoj Mikeni. Ne možemo se oteti dojmu kako je to isključivo zato da bi se zadovoljila puka želja za senzacijom.

 


  KLJUČNE RIJEČI:  Ivo Glavaš / Velika Mrdakovica /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.