Heroj, a ne zločinac: Glavni 'krivci' za alepski bor u Dalmaciji su Grci i Rimljani, voljeli su njegov miris - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Tribine  •   OBJAVA: 13.03.2018, 18:44h   •    

'Utorkom na Maloj loži' s Vicom Krnčevićem

Heroj, a ne zločinac: Glavni 'krivci' za alepski bor u Dalmaciji su Grci i Rimljani, voljeli su njegov miris


  ŠibenikIN Heroj, a ne zločinac: Glavni 'krivci' za alepski bor u Dalmaciji su Grci i Rimljani, voljeli su njegov miris
PIŠE M.K.
OBJAVA 13.03.2018, 18:44h

Alepski bor posljednjih se godina nepravedno našao na optuženičkoj klupi zbog krivo uvriježenog mišljenja kako je ova vrsta glavni i isključivi krivac za širenje požara koji svakog ljeta poharaju Dalmaciju i cijelu obalu. Diplomirani šumar Vice Krnčević, koji se najviše bavi zaštitom okoliša, demifisticirao je danas tu nepravedno zasluženu ulogu alepskog bora, na još jednim edukativno-enološkim večerima 'Utorkom na Maloj loži' u Vinu&Inu, posvećenim kulturološkoj jedinstvenosti šibenskog zavičaja.

Krnčević se na predavanju našao u ulozi odvjetnika ovog 'izbjeglice“ iz Sirije' koji kao pionirska vrsta, odbacujući iglice, marljivo priprema tlo za povratak autohtone vegetacije na području Mediterana - šume hrasta crnike i hrasta medunca.

- Tako se priča po raznoraznim kuoalarima, kafićima i sličnim mjestima kako je alepski bor glavni krivac za širenje požara. Međutim, mi šumari ga jako volimo i imamo o njemu sasvim drugo mišljenje. Ne želim ga tu na ovom predavanju hvaliti, sami odlučite nakon njega koliko je alepski dobar ili štetan – započeo je predavanje Krnčević.

Objasnio je i kako je naše mediteransko područje oduvijek bilo komplicirano što se tiče vegetacije jer su se na tim područjima naseljavale i izmjenjivale razne civilizacije pa je iznimno bogata vrstama. Prukljansko jezero baš je granica između mediteranske i submediteranske regije.

- Alepski bpor na naše područje donijeli su Grci i Rimljani koji su voljeli kako on izgleda i njegov miris. Čuo sam razne teorije o tome , ali ovo je svakako točna. Dakle, pod utjecajem iskorištavanje hrasta crnike došlo je do devastacije prirode, jer primjerice proces rasta hrasta traje barem 100 godina. Kod nas se taj proces ne može dogoditi baš zbog požara – objasnio je mladi stručnjak.

Porastom broja stanovništva drvo se sve više iskorištava kao resurs, a svijest o devastaciji kod ljudi pojavljuje se u 12. stoljeću.

- Mlećani su idući koji su zakomplicirali stvar. Najviše su koristili naše drvo za izgradnju brodova, 1525. godine čak donose odluke da se sve šume oko Šibenika spale kako se hajduci ne bi imali o gdje skrivati. Te šume se nisu mogle obnoviti. Bolji prema našim šumama bili su Francuzi. Kasnije, Austrougarska postaje najzaslužnija za razvoj šumarstva u Hrvatskoj. Nesavjesno se ponašalo i pučanstvo čija je stoka svugdje pasla pa se šume nisu mogle obnoviti – govorio je između ostalog Krnčević.

- A baš alepski bor koji odbacuje iglice priprema humus za razvoj i drugih stabala poput šuma hrasta crnike koja je terminlan stadij šuma. To se kod nas nije dogodilo zbog ljudskog utjecaja. Alepski bor brzo raste, otporan je, treba mu malo tla i na ovom području se sam rasplođuje i buio bi idealan za pošumljavanje - zaključio je Krnčević.

Podsjetimo, Vice Krnčević  diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, smjer zaštita prirode i okoliša, a nakon toga odlazi na stručno usavršavanje na Azore u sklopu europskog programa stručnih praksi Eurodyssee, gdje radi na proučavanju kitova i dupina. Nakon povratka u Hrvatsku, započinje stručno osposobljavanje u Udruzi Argonauta, a trenutno radi kao pripravnik u Hrvatskim šumama.

 


  KLJUČNE RIJEČI:  vice krnčević / alepski bor / predavanje / mala loža / vino&ino /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.