Nemiri i ...  •   OBJAVA: 21.12.2012, 12:08h   •    

Nemiri i nesanice

U svijetu je više ljudi dobre volje od onih zlobnih


PIŠE Drago Pilsel
OBJAVA 21.12.2012, 12:08h

Ovako ne možemo dalje živjeti. Stvarnost nam se nudi u zalogajima apokaliptičkih situacija nekrofilskih dimenzija. Treba nam svjesna akcija pažnje, brige, nježne skrbi, srdačnosti i suživota.

Zahvalivši se na potpori koja stiže iz svih dijelova svijeta nakon masakra u školi u Connecticutu, američki predsjednik Barack Obama je u razgovoru sa stranim diplomatima kazao kako je cijeli svijet uz njegovu naciju, ali spomenuo je jednu vrlo važnu činjenicu koju valja imati na umu i koja nam često izmiče, a to je da je u svijetu više ljudi dobre volje od onih zlobnih.

Mislim da ova predbožićna kolumna mora tomu poslužiti: da si podsvjestimo koliko je važno znati da je čovjek stvoren za dobro, da nam je važno dobro činiti i da život postaje važnijim ukoliko ne zaboravljamo da u dobročinstvu nismo sami. Dapače! I uopće nije važno to što se ovo piše na jednom gradskom portalu jer to je istina koja bi jednako prošla u The New York Timesu ili na nekoj lokalnoj radiopostaji Ruande. Zapravo, istina jest da se ova kolumna, kao i ostali sadržaj portala, prate kako u gradu Šibeniku tako i u županiji i puno dalje, čak izvan granica našega kontinenta, a kamoli države. Hoću reći, povezani smo sa cijelim svijetom, bez obzira što prvenstveno objavljujemo domaće vijesti, jer jednako tako kao što su ljudi koje poznajemo, dragi susjedi, prijatelji ili poslovni suradnici, tako su i kulture koje poznajemo samo drugačiji načini za ostvarivanje onoga što i mi sami želimo a to je dobar, bogat i kvalitetan, dakako, i solidaran život.

Upoznavajući druge ljude, sagledavajući logiku drugačijih pogleda na stvari, razumijevajući drugačije vrednovanje stvarnosti od našeg svakidašnjeg, postajemo bogatiji, ne samo zato što time bolje razumijemo ona druga do tada nam strana ponašanja, već i zbog toga što ovo znanje doprinosi da bolje razumijemo sami sebe. Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja. Razumijevajući njih, razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima postajemo tolerantni prema onome što je različito. Edukacija vodi toleranciji, a tolerancija vodi životu u zajednici u kojoj se različitosti prožimaju na takav način da izgrađuju povjerenje, i zajedništvo.

Edukacija i tolerancija se susreću u mnoštvu kulturnih razlika koje su prezentirane na Internetu. Internet kao sredstvo edukacije, sredstvo je izgradnje opće ljudske tolerancije. Tolerancija prema onome različitom nešto je što se uči informirajući se o drugima. Ovo učenje započinje susretom različitih kultura, a upravo ovaj susret je sama srž kibernetskog prostora stvorenog na mreži svih mreža - Internetu.

Multikulturalnost je način postojanja jezika i kulture oprečan slijepom purizmu i zatvorenosti. Edukacija utemeljena na tradicionalnim i modernim sredstvima branit će toleranciju, nenasilje i građanske slobode od nagona, mitova, dogmi, kao i od ideologija koje ih opravdavaju. Mogućnost velikih socijalnih promjena leži u umjetnosti. Radi se samo o tome da njezine velike mogućnosti još nisu otkrivene.

Ovako ne možemo dalje živjeti. Stvarnost nam se nudi u zalogajima apokaliptičkih situacija nekrofilskih dimenzija. Ružno je po diktatu lijepo, a istinsku ljepotu, tirani-monopolisti u organiziranju naše egzistencije, ne smatraju dostojnom njihove pažnje. Naime, u kontekstu suvremene krize kulture i traženja novih putova pojavljuje se iznova Franjo Asiški (tvorac prvog uprizorenja isusova rođenja u Betlehemskoj štali, odakle i kreće sva kultura božićevanja) kao vrlo važan i inspirativan lik. Svakom su traženju potrebni uzroci i arhetipovi da bi ga potakli. Kulturi su potrebni herojski likovi u kojima se ona zrcali, da bi se sama mogla prepoznati i da bi sebi mogla osigurati vrednote koje joj daju smisao postojanja.

Božić je doba susretanja i dijaloga, ali i vrijeme umjetnosti. Umjetnost je oduvijek bila simbol slobode i mira. Ona je ta koja i danas sa svoje točke gledišta u sve socijalne diskusije još uvijek unosi elemente kulture mira i tolerancije. Razmislite o tomu, o potrebi da ističemo lijepo, da budemo solidarni, da cijenimo kozmopolitnost, da ne budemo uskogrudni, da prihvatimo jedni druge i istinu koju nas je podsjetio predsjednik Obama: da nije rečeno da se moramo ponašati kao hulje i biti neosjetljivi lažovi. Sasvim suprotno, jer nam treba svjesna akcija pažnje, brige, nježne skrbi, srdačnosti i suživota.

Drago Pilsel


  KLJUČNE RIJEČI:  Drago Pilsel / Nemiri i nesanice /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.